BANJALUKA – RS je prošle godine smanjila spoljnotrgovinski deficit sa zemljama regionalne zone slobodne trgovine (CEFTA) za 10,3 odsto, što je duplo veća stopa u odnosu na rezultate na nivou BiH.
Ukupan spoljnotrgovinski promet RS sa državama CEFTA minule godine iznosio je oko 2,4 milijardi KM i porastao je za 18,5 odsto u odnosu na 2009. godinu. Od toga se na uvoz roba odnosilo oko 1,46 milijardi KM, što je povećanje za 12 odsto, dok je izvoz porastao za 30,3 odsto, na oko 930 miliona KM.
U informaciji koju je juče usvojila Vlada RS navodi se da je ukupni deficit RS u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA lani iznosio 527,1 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je za devet procenata, na 63,8 odsto, dok je ona na državnom nivou nešto manja iznosi 60,4 odsto.
Države CEFTA su drugi po značaju spoljnotrgovinski partner RS, nakon zemalja Evropske unije, i učestvuju sa 37,8 odsto u ukupnom prometu, što je više u poređenju sa udjelom na nivou BiH koji iznosi 33,8 odsto.
Glavni trgovinski partneri RS među državama članicama regionalne zone slobodne trgovine su Srbija sa 58,65 odsto i Hrvatska sa 28,55 odsto učešća. Ostale zemlje CEFTA – Crna Gora, UNMIK-Kosovo, Makedonija, Albanija i Moldavija, učestvuju sa 12,8 odsto.
RS je protekle godine ostvarila trgovinski višak sa Crnom Gorom, UNMIK-Kosovom i Albanijom, a manjak sa Srbijom, Hrvatskoj, Moldavijom i Makedonijom.
Ekonomisti ocjenjuju pozitivnim tendenciju mnogo veće stope rasta izvoza u odnosu na uvoz, ali ukazuju da imamo i dalje snazno izražen deficit koji ugrožava platni bilans zemlje.
Predrag Zgonjanin, predsjednik Savjeta izvoznika pri Privrednoj komori RS, smatra da je jedan od uzoroka manjeg uvoza roba iz zemalja okruženja, ipak, nešto strožije kontrole roba na bh. granici u odnosu na raniji period, ali i pad kupovne moći stanovništva.
“Privredna komora RS je, takođe, radila dosta na smanjenju necarinskih barijera od strane država regiona, odnosno priznavanju sertifikata naših labaratorija, i to je jednim dijelom dalo rezultate kroz povećan izvoz. Pored toga, mi smo dobili mogućnost i da proizvode sa malim učešćem domaće sirovine i proizvodnje deklarišemo kao domaći i tako ga izvozimo”, kaže Zgonjanin.
Iako su statistički podaci o izvozu pozitivniji u odnosu na ranije godine on naglašava da, ipak, nije došlo do osjetnijeg povećanju broja izvoznika, već o tome da su postojeća izvozno orjentisana preduzeća povećala obim plasmana.
Zgonjanin naglašala da bi domaće vlasti mogle još dosta toga uraditi na poboljšanju spoljnotrgovinske slike RS, predlažući, na primjer, da se uvedu dažbine na uvozne poljoprivredne proizvode sa osnovicom koju bi činila razlika između subvencija u zemlji proizvođaču i u RS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.