Privreda

Srbiji 7,7 milijardi evra od "Južnog toka"

Srbiji 7,7 milijardi evra od "Južnog toka"
Srbiji 7,7 milijardi evra od "Južnog toka"

LUBMIN - Srbija će od tranzitnih taksi i poreza od gasovoda ''Južni tok'' imati prihode od oko 300 miliona evra godišnje ili 7,7 milijardi evra u narednih 25 godina, izjavio je danas portparol preduzeća "Južni tok transport" Jasper Jansen.

''Na izgradnji srpske dionice ''Južnog toka'', u koju će biti uloženo oko dvije milijarde evra, treba da bude uposleno oko 2.500 ljudi'', rekao je Jansen novinarima iz Srbije, Mađarske i Bugarske, prilikom  obilaska Sjevernog toka, na obali Baltičkog mora u Njemačkoj.

On je istakao da će 'Južni tok'' više nego bilo koji drugi energetski projekat obezbjediti potrebe Evrope za gasom, koje su u porastu.

˝Potražnja za gasom je u porastu, Evropi sada treba oko 500 milijardi kubika gasa godišnje, a procjenenjeno je da će godišnja potražnja za gasom do 2030. porasti za oko 100 milijardi kubika˝, rekao je Jansen.

U tom periodu smanjivaće se domaća proizvodnja gasa u Evropi, što će povećati potrebe za uvozom za oko 150 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Jansen je ukazao da je ''Južni tok'' jedan od najvažnijih energetskih projekata u Evropi i da će biti najduži gasovod na svijetu.

On je naveo da će najveća korist od ''Južnog toka'' biti energetska bezbednost jugoistočne Evrope, otvaranje novih radnih mesta, jer je u Bugarskoj planirano angažovanje 2.500, a u Mađarskoj između 1.500 i 2.500 radnka, a biće značajan i dopirnos tog gasovoda održivom razvoju i smanjenju emisije ugljen-dioksida.

Jansen je napomenuo da će taj projekat biti koristan za sve zemlje učesnice i za svih 11 akcionara ''Južnog toka''.

''Južni'' tok je gasovod kojim će se direktno dopremati ruski gas iz Sibira do potrošača u centralnoj i jugoistočnoj Evropi po dnu Crnog mora, preko Bugarske, Srbije, Mađarske, Austrije i Slovenije.

 Radovi na ''Južnom toku'' u Bugarskoj su obustavljeni zbog zhatjeva Evropske komisije da se na taj gasovod primene evropska energetska pravila.  

Jansen je rekao da akcionari ''Južnog toka'', među kojima su ruski ''Gasprom'' i njemački Vinteršal koji su i akcionari Severnog toka, imaju značajno iskustvo u realizaciji tog projekta koja mogu da primene i na ''Južnom toku''.

˝Oba projekta najbojla su u svojoj klasi i u bezbjednosnom, energetskom i ekološkom smislu i mešavina su evropskih i ruskih akcionara˝, rekao je Jansen.

Odgovarajući na pitanja novinara o značaju ''Južnog toka'', direktor za komunikacije i odnose sa javnošću Severnog Toka Ulrih Lisek istakao je da svaki infrastrukturni energetski projekat unapređuje energetsku bezbjednost Evrope, sa čim se složio i generalni direktor kompanije OPAL gastransport Bernd Fogel, istakavši da svaka nova gasovodna trasa poboljšava i unapređuje situaciju  na gasnom i energetskom tržištu.

˝Ako postoji razrađen projekat u tehničkom i finansijskom pogledu, ne vidim razlog zašto se ne bi realizovao˝, kazao je Lisek, iznoseći lično mišljenje o ''Južnom toku'' i precizirao da ne vidi ni tehničke, niti finansijske probleme za realizaciju ''Južnog toka'', jer taj projekat ima "jake akcionare".

On je prenio i da je u početku javnost u zapadnoj i sjevernoj Evropi imala otpor prema Sjevernom toku, ali da je vremenom uz potpunu transparentnost i ukazivanje na ekonomske koristi od tog gasovoda, ta percepcija promijenjena i Sjeverni tok sada predstavlja primer izuzetne saradnje zemalja EU i Rusije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije