MINSK - Prvi direktan razgovor od juna mjeseca, ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Petra Porošenka, koji je održan danas u Minsku, od samog početka nije nagovještavao mogućnost postizanja dogovora o rješenju ukrajinske krize.
Putin je ocijenio da kriza u Ukrajini ne može da bude riješena daljom eskalacijom oružanog konflikta i bez dijaloga sa predstavnicima proruskih građana na istoku zemlje, prenijele su agencije.
Porošenko, koji je uoči sastanka izjavio da se u Minsku "rješava o sudbini Evrope i svijeta", rekao je da bi jedini djelotvoran način za prekid krvoprolića bila efikasna kontrola granice sa Rusijom, kao i prekid snabdjevanja pobunjenika oružjem i oslobađanje zarobljenih.
Putin i Porošenko učestvovali su u razgovorima čiji je domaćin bio bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenkao, uz učešće predsjednika Kazahstana Nursulata Nazarbajeva i visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
Putin je veći dio govora posvetio ekonomskim odnosima sa Ukrajinom, a o oružanim sukobima na istoku te zemlje gotovo da nije govorio.
Ruski predsjednik upozorio je da će tranzicija Ukrajine na trgovinske standarde EU koštati tu zemlju 165 milijardi evra u narednih deset godina.
On je na početku razgovora takođe rekao da bi u slučaju da Ukrajina ratifikuje Sporazum o pridruživanju sa EU ta zemlja, ali i Rusija imale veliku ekonomsku štetu.
Ruska privreda bi mogla da pretrpi štetu od oko 100 milijardi rubalja (2,77 milijardi dolara) ukoliko evropski proizvodi, čiji je uvoz Rusija zabranila kao odgovor na sankcije EU, ipak dospiju u Rusiju preko Ukrajine poslije potpisivanja Sporazuma o EU.
Zvanična Moskva više je puta upozorila Kijev da bi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju sa EU predstavljalo ekonomsko samoubistvo
Putin je dodao da će, u slučaju da se to dogodi, zvanična Moskva uvesti ekonomske kontramjere. Pored toga, posljedice će osjetiti i Bjelorusija i Kazahstan, koji pored Rusije čine Carinsku uniju.
"Sektori industrije i poljoprivrede će biti veoma pogođeni, a osjetiće se i negativne posljedice po ekonomski rast i razvoj", istakao je Putin.
Porošenko je predložio da bude formirana posebna grupa koja će da prati štete od priključenja Ukrajine Evropskoj uniji, a da kada šteta bude utvrđena može da se razgovara o mehanizmima naknade i zaštite.
On je istakao da "dalje pogoršanje ekonomskih odnosa ne bi trebalo da bude dozoljeno".
Bjeloruski predsjednik Lukašenko pozvao je obje strane da "odbace svoje političke ambicije i da ne traže političke dividende".
Ketrin Ešton izjavila je da je njena današnja misija bila da obezbjedi bivšim sovjetskim republikama da zaštite svoj teritorijalni integritet.
Ona je uoči sastanka rekla da "želi da podrži narod Ukrajine da pronađe mir i bezbjednost, kako bi se osiguralo da uživaju teritorijalni integritet, budućnost koja je ekonomski održiva i da razvijaju dobre odnose sa susjedima".
Rusija na ivici recesije?
Ruska privreda je na ivici recesije, jer će zapadne sankcije uvedene Moskvi zbog ukrajinske krize zadržati privredni rast na izuzetno niskom nivou i podstaći skok inflacije, saopštili su danas ruski zvaničnici.
"Privreda Rusije je na ivici recesije", izjavio je zvaničnik zadužen za prognoze u ruskom ministarstvu za ekonomski razvoj, Oleg Zasov, a prenose ruske novinske agencije.
Pomenuto ministarstvo zadržalo je danas prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje u 2014. na nivou od 0,5 odsto, u poređenju sa rastom od 1,3 odsto iz 2013. godine, dok je za narednu godinu snizilo prognozu rasta BDP-a na jedan odsto sa ranijih dva.
Prema podacima ruske kancelarije za statistiku sa početka ovog mjeseca, BDP Rusije je u drugom kvartalu, na godišnjem nivou, porastao 0,8 odsto, ali se, međutim, i dalje čeka na sezonski prilagođene kvartalne podatke, koji bi, prema ocjenama analitičara, mogli pokazati da je Rusija već ušla u tehničku recesiju, pošto je njena privreda u prva tri mjeseca usporila 0,5 odsto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.