Biti priznati svjetski pisac ne mora nužno značiti i da ste potpuno pismeni, tačnije da odlično baratate pravopisom, a takođe nije zagarantovano da, ako završite srednju školu i fakultet, nećete imati problema sa usvajanjem pravopisnih pravila.
Tokom duge istorije postojao je pozamašan broj onih koji su postali autori najvećih remek-djela svjetske književnosti, ali nisu se baš najbolje "slagali" sa ortografijom.
Čitanje romana ili nekog drugog književnog djela koje je napisao nepismeni autor zasigurno je većini ljudi apsurdno, te se smatra običnim gubljenjem dragocjenog vremena.
Ali, vjerovatno je svako od nas bar jednom imao u rukama djelo nekog pisca koji je zapravo imao velikih problema sa savladavanjem pravopisa, a da to i nismo znali. U nastavku donosimo samo nekolicinu onih koji su muku mučili sa ortografijom, ali ih to nije omelo u obavljanju posla ili da dobiju Nobelovu nagradu za književnost.
Džejn Ostin: Jedna od najpoznatijih britanskih spisateljica razdoblje realizma obilježila je brojnim djelima, među kojima su najpoznatiji naslovi "Ema" i "Gordost i predrasude".
Pomalo drugačijeg pogleda na svijet i ironičnim pristupom njene zapisane riječi postale su omiljeno štivo, pogotovo među pripadnicama nježnijeg pola. Međutim, Džejn Ostin je imala velikih problema sa pravopisom, ali, na svu sreću, u većini slučajeva njene kardinalne greške ispravljali su lektori i urednici. Ipak, u ranijoj dobi niko nije kontrolisao njene rukopise, zbog čega je u 15. godini života napisala knjigu sa pogrešno ispisanim naslovom - "Love And Freindship", umjesto "Love And Friendship" (Ljubav i prijateljstvo).
Agata Kristi: Iako se smatra kraljicom kriminalističkih romana, Agata Kristi je otkrila kako su joj pisanje i uopšte kompletna ortografija oduvijek bili izuzetno teški, te da je posebno loša bila u sricanju.
Nevjerovatna je činjenica kako su ove riječi došle upravo iz usta najveće autorke krimića, ali ona je često znala pogrešno pisati i imena glavnih likova svojih romana. Na primjer, u "Sastanku sa smrću" pukovnika Karburija preimenovala bi u pikovnika Kareberija.
Ernest Hemingvej: Postao je jedan od najpoznatijih američkih pisaca svih vremena, te je zajedno s F. Skotom Ficdžeraldom i drugim piscima i umjetnicima osamdesetih godina postao član "Izgubljene generacije".
Osim što je bio prijatelj sa tvorcem "Velikog Getsbija", dijelili su istu muku, onu pravopisnu. Hemingvej je najviše problema imao sa sadašnjim glagolskim vremenima, pa je tako u sadašnjem trajnom vremenu umjesto "loving" često pisao "loveing". Ipak, kad god bi mu lektori prigovorili zbog takvih grešaka, mudro bi im odgovorio da upravo zbog pravopisnih problema i ima lektore da provjere njegov rukopis.
F. Skot Ficdžerald: Smatra se najvećim piscem 20. vijeka, a obilježio je i takozvanu džez eru u Americi. I za njega je Ahilova peta bio, kao što je Ajnštajn jednom rekao, "podmukli pravopis". Najpoznatije Ficdžeraldovo djelo, "Veliki Getsbi" u originalnoj verziji imalo je na stotine grešaka, od kojih neke i danas zbunjuju urednike i prevodioce. Neke od najčešćih grešaka koje je načinio su pisanje "yatch" umjesto "yacht" (jahta) ili "apon" umjesto "upon" (na).
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.