BANJALUKA - Knjiga "Istorija dubrovačke književnosti" prof. dr Zlate Bojović predstavljena je u četvrtak veče u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci.
O knjizi, osim autorke, govorili su recenzent prof. dr Branko Letić, prof. dr Mladen Šukalo i doc. dr Mirjana Arežina.
Zlata Bojović, istoričar književnosti i redovni profesor na katedri za srpski jezik i književnost, kako je Branko Letić naglasio, najposredniji je autentični znalac ne samo u srpskoj kulturi, nego uopšte, o dubrovačkoj književnosti. Srpski narod, nastavlja Letić, u srednjem vijeku razvijao se na teritoriji tri države: Srbije, Bosne i Dubrovnika, pa prema tome neumjesni su napadi na knjigu profesorice Bojović koje su početkom ove godine stizale iz Hrvatskog sabora, gdje po njegovim riječima nije bilo nikakve naučne objektivnosti.
"Dnevnopolitički komentari zapravo ne dodiruju istoriju književnosti. Ja sam predstavljala knjigu na mnogim mestima i nigde nisu bili politički komentari kada se držite onoga šta je u korici knjige. Ovo što je izvan korica knjige, to, naravno, mene kao autora uopšte ne zanima", rekla je Zlata Bojović. Ona je podsjetila da su Dubrovčani sebe nazivali Dubrovčanima, a svoj jezik dubrovačkim, slovinskim, srpskim i da su to pretežniji nazivi od hrvatskog jezika, koji je, takođe, uz još neke jezike bio jezik Dubrovnika.
"Mora se shvatiti da je Dubrovnik nekoliko vekova bio samostalna država, da nije bilo pitanja nacionalnosti jer nacionalnost se pojavljuje tek od kraja 18. veka. Vodilo se računa o državi, o patriji kao zaštiti i pojedinca i čitavog društva", govori za "Nezavisne novine" Zlata Bojović, otkrivajući da je bliska veza sa njenom knjigom neposredan odnos srpske književnosti i Dubrovnika, te svijest o Dubrovniku u Srbiji.
Knjiga sadrži četiri tematske cjeline: "Putevi humanizma", "Vek renesanse", "Epoha baroka" i "Dubrovačko prosvetiteljstvo", i ovjenčana je Nagradom grada Beograda za književnost, te nagradom "Pečat vremena".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.