"Dok čitaš knjigu, slobodno zaplovi u neki drugi svijet, ovaj ovdje te ionako čeka", napisao je Anon. I zaista je tako. Knjige nas vode u svijet uobrazilje, pokreću, razotkrivaju tajne o nama samima, s njima putujemo u sasvim druge dimenzije.
O ukusima ne vrijedi raspravljati, a treba priznati da su pojedina djela i te kako uticajna. Upravo time se pozabavio portal "Greatest Books" i objavio popis najuticajnijih književnih djela 20. vijeka.
"Uliks" Džejms Džojs: Na čelu liste najuticajnijih romana našao se "Uliks" irskog autora Džejmsa Džojsa, koji je na njemu radio desetak godina. Riječ je o velikom djelu od oko 800 strana s vokabularom od 30.000 riječi. Cjelokupna radnja se dešava u Dablinu, a fokusirana je na tri glavna lika - bračni par Blum i mladog pjesnika Dedalusa. Riječ je o modernoj "Ilijadi" smještenoj u glavni irski grad. "Uliks" je proglašen najvećim djelom na engleskom jeziku u 20. vijeku, a zanimljivo u Irskoj se svakog 16. juna slavi Blumov dan.
"Lolita" Vladimir Nabokov: "Lolita" je veliko djelo američko-ruskog književnika Vladimira Nabokova. Nakon što je objavljeno 1955. godine naišlo je na odlične kritike, ali uprkos tome zabranjivan je zbog, navodno, pornografskih sadržaja. Kontroverznost knjige počiva na provokativnoj temi. Naime, ona prati ljubav koju glavni lik gaji prema 12-godišnjoj pastorki, koja se s njim upušta i u seksualnu vezu. Nabokovo djelo je proglašeno jednim od najboljih ikad napisanih, a čak je dva puta ekranizovano.
"Veliki Gatsby" Frensis Skot Ficdžerald: Na trećem mjestu je Ficdžeraldov roman koji opisuje takozvane lude dvadesete. "Veliki Gatsby" je priča o američkom međuratnom društvu obilježenom prohibicijom, ali i opštom dekadencijom te dokolicom i obijesnim zabavama viših slojeva. Po objavljivanju knjiga je prošla nezapaženo i prodata je u svega 24.000 primjeraka. Poslije Drugog svjetskog rata, doživjela je veliku popularnost, ušla u škole, a i više je puta ekranizovana.
"1984" Džordž Orvel: Roman je preveden na više od 60 svjetskih jezika, a bavi se ekstremno totalitarnim društvom koje pojedinca nadzire 24 sata dnevno. Kao i Orvelovo drugo veliko djelo "Životinjska farma", "1984" direktno kritikuje Sovjetski Savez i kult ličnosti. Zapaljivost ovog tipa knjigu je dovelo na crnu listu širom svijeta te su je razni režimi zabranjivali. Ovo djelo je jedna od najpoznatijih antiutopija u književosti.
"U potrazi za izgubljenim vremenom" Marsel Prust: Prustov romaneskni ciklus od izvorno sedam tomova jedno je od najvećih djela moderne književnosti. Poznato je ne samo po dužini, već i po specifičnom stilu te uticaju koje je kapitalno djelo ovog francuskog pisca imalo na kasniji razvoj književnosti. To je priča o odrastanju, uključivanju u društvo, ljubavi i umjetnosti.
"Sto godina samoće" Gabriel Garsija Markez: Ovaj Markezov roman je najveće djelo postmodernizma i druga najprodavanija knjiga španskog govornog područja nakon "Don Kihota". Petnaest mjeseci pisanja isplatilo se, jer je knjiga dostigla svjetsku popularnost, a Markezu donijela Nobelovu nagradu za književnost. Riječ je o romanu u kojem se prati porodica Buendia i istorija mitskog mjesta Makondo. Ova knjiga je teško uporediva s ičim drugim, jer kombinuje elemente istorije, romantike i fantastike, a savršeno je oblikovana na temeljima magijskog realizma.
"Krik i bijes" Vilijam Fokner: Još jedno djelo struje svijesti na ovoj listi posebno je upečatljivo zbog specifičnog Foknerovog stila. Tematizuje život južnjačke aristokratske porodice koja se suočava sa potpunim raspadom. Radnja je smještena u izmišljenom okrugu. Fokner je uz Džojsa i Virdžiniju Vulf najcjenjeniji autor modernizma, a ovo djelo smješteno je na šesto mjesto najboljih knjiga svih vremena.
"Nevidljivi čovjek" Ralf Elison: Na osmom mjestu se našlo djelo Ralfa Elisona koje tematizuje probleme afroameričkog stanovništva u SAD početkom 20. vijeka. Ova priča povezuje crnački nacionalizam i reformu rasne politike. Kada je objavljena 1952. bila je vrlo zapaljivo štivo jer je propitivala bitna socijalna i politička pitanja. Prema "News Weeku" riječ je o jednoj od 100 najboljih knjiga svih vremena.
"Lovac u žitu" Džerom Dejvid Selindžer: Roman o odrastanju objavljen 1951. godine i dan-danas izaziva mnoge kontroverze. Lik Holdena kojeg je osmislio Selindžer postao je ikona tinejdžerske ljutnje i bijesa. Od prvog izdanja ovo djelo je bilo zabranjivano, da bi tokom vremena postalo dio uobičajne srednjoškolske i fakultetske literature. Kontroverze je izazivala činjenica da se promoviše promiskuitetno ponašanje i prostitucija te zlouporaba alkohola i droga. Selindžerov antijunak Holden je navodno bio inspiracija i nekolicini najpoznatijih atentatora. Naime, ubica Džona Lenona, Mark Dejvid Čapman nosio je ovu knjigu sa sobom kada je uhapšen, a ista knjiga je nađena i kod atentatora na predsjednika Ronalda Regana. Povezanost knjige i prekršilaca zakona leži u popularnosti i slavi antijunaka Holdena kojoj su spomenuti težili u svojim akcijama.
"Svjetionik" Virdžinija Vulf: Riječ je o djelu britanske književnice, jedne od ključnih autora narativnog modernizma, koji je prvi put objavljen 1927. godine. "Svjetionik" u centru pažnje ima život gospođe Remzi, koja pokušava uspostaviti odnos s porodicom, poništavajući sebe. Priča započinje kada porodica dolazi u ljetnikovac iz kojeg se vidi svjetionik. Dijaloga je vrlo malo, a radnje gotovo i nema. U političkom smislu roman ističe pravo na slobodu pojedinca.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.