Šveđanima poklone donosi koza, a Rusima Babuška.
Velika Britanija – Merry Christmas
Na Badnjak se čarape vješaju na rub kreveta ili na dimnjak gdje im Djeda Mraz ostavlja poklone.
Božić započinje otvaranjem poklona te ručkom nakon kojeg se putem televizije prati govor kraljevske porodice.
Za vrijeme božićne večere običaj je posluživanje božićnog pudinga najčešće od šljiva (tortice od prhkog tijesta punjene raznim suhim voćem) u kojima se nalazi neko ”blago”.
Velika Britanija je bila prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu
Francuska – Joyeux Noel
Na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djeda Mraz (Pere Noel) donio darove.
Na sjeveru Francuske djeca se daruju 6. decembra, na dan Sv. Nikole umjesto na Božić.
Crkve svojim zvonima sviraju božićne pjesme. Na trgu kod katedrale prikazuje se Kristovo rođenje.
Francuzi rade čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju La Buche de Noel.
Jelka proizvod je Francuza, prva jelka zasvijetlila je u pokrajini Alsace početkom 17. vijeka.
Italija – Buone Natale
Sedam dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće, obučeni kao pastiri i pjevajući božićne pjesme za šta dobivaju novac.
Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelou u Rimu označava početak praznika.
Na Božić u podne, Papa daje blagoslov svima koji se okupe na vatikanskom trgu.
Badnja večer naziva se cenone, a poslužuje se tradicionalno jelo od jegulje. Božićni ručak sastoji se od Torttelini in Brodo, supe s punjenom tjesteninom te caponeom, kuhanim ili pečenim pijetlom.
Prema tradiciji, poklone donosi ružna vještica po imenu La Befana na dršku svoje metle. La Befana je trebala posjetiti novorođenog Isusa, međutim zakasnila je i luta od tada ostavljajući poklone u svakoj kući s djecom u slučaju da je Isus tamo
Švedska – God Jul
Tradicija je da u zoru najmlađa kćerka u porodici obuče bijelu haljinu te nosi krunu na glavi sa svijećama i takva budi roditelje te ih poslužuje s kafom i Lucijinim kruhom.
Dva dana prije Božića postavljaju jelku i ukrašavaju je često s jabukama, švedskim zastavama, patuljcima s crvenim kapicama i ukrasima od slame.
Na sam Božić proslava počinje doručkom i kašom od riže s cimetom.
Tačno u 15 časova porodica se okuplja ispred TV-a i zajedno gledaju crtiće i to Paju Patka, tradicija koja traje još od 60-ih godina.
Stara legenda kaže da poklone donosi božićna.
Japan– Merikurisumasu
Samo jedan posto Japanaca vjeruje u Hrista.
U Japanu Božić nije porodični praznik već se oni trude taj dan provesti čineći dobra djela za ostale pogotovo za one bolesne u bolnicama.
Indija – Mērī krisamasa
Hrišćani u Indiji ukrašavaju drva banane ili manga. Kao ukrase koriste i male uljne lampe koje stavljaju na krovove i zidove svojih kuća, te crveno cvijeće (božićna zvijezda) kojima ukrašavaju crkve.
Rusija – Pozdrevlyayu s praznikom Rozhdestva
U Rusiji Božić se zamjenjuje Slavljem zime.
Međutim, tradicijski ruski Božić slavi se moleći čak 39 dana
Babuška je tradicionalni božićni lik koji dijeli poklone djeci.
Njeno ime u prijevodu znači baka, a legenda govori da je odbila posjetiti Isusa s mudracem zbog hladnog vremena.
Međutim, požalila je i krenula za njim s punom korpom poklona.
Nikad nije pronašla Isusa, zato posjećuje svaku kuću i dobroj djeci ostavlja igračke.
Ipak, pravi se Božić po julijanskom kalendaru odvija 7. januara, a najavljuje ga jutarnja zvijezda
Australija – Merry Christmas
Božić ljeti, Božić na 30 Celzijevih stepeni!
Djed Mraz dolazi na dasci za surfanje.
Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik, ako ostaju kući vesele se uz bazen ili igrajući kriket.
Na Badnjak se u Melbournu okupe desetine hiljada ljudi koji pjevaju božićne pjesme. Tradicija je to koja je započela 1937. godine, a održala se i danas i u ostalim australskim gradovima.
Iran(Perzija) – Christmas mobarak
Božić je u Iranu poznat kao Mala gozba.
Prvih 25 dana u decembru provodi se veliki post, što znači da se ne jedu meso, jaja, mlijeko i sir. To je vrijeme mira, meditacije i sudjelovanja na misama. Post završava na Badnje veče.
Iranska djeca dobijaju novu odjeću koju ponosno nose za vrijeme božićne sedmice.
SAD – Merry Christmas
Lik Djeda Mraza rođen je u SAD-u 1860-ih godina.
Ime Santa Claus došlo je od nizozemske riječi za sv. Nikolu (Sintaklaas). Poznat postaje nakon što ga Washington Irving stavlja u svoju novelu koju je napisao 1809. godine.
Taj prvi Djed Božićnjak, tada još poznat kao sv. Nikola, pušio je lulu, letio u vagonu i nije imao crveno odijelo niti je živio na sjevernom polu, ali je donosio poklone djeci, piše 24 sata.hr.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.