Zanimljivosti

Iz sjene mijenjali istoriju

Iz sjene mijenjali istoriju
Iz sjene mijenjali istoriju

Pogled na istoriju tajnih agenata i neobično opasnog špijunskog zanimanja, čak i za današnje prilike, uveliko otkriva one koji su iz sjene najviše uticali na svjetska zbivanja, a za koje mnogi vjerovatno nisu nikada čuli.

Sudeći po internet portalima, u narednim redovima možete pročitati detalje iz života i bogate karijere deset najboljih špijuna na svijetu.

Rihard Zorge (1895 - 1944): Možda niste čuli za Zorgea, ali njegova hrabra djela tokom Drugog svjetskog rata promijenila su tok kojim se rat odvijao. Od svih špijuna, Zorge je najviše uticao na svjetska zbivanja. Jan Fleming i Tom Klensi, poznati pisci koji su se proslavili knjigama i romanima o špijunaži, proglasili su Zorgea najboljim svjetskim špijunom.

Odrastao je u Njemačkoj i služio u oružanim snagama tokom Prvog svjetskog rata, nakon čega je postao komunista. Pribavljao je informacije za Sovjetski Savez, a špijunirao je u Britaniji i Njemačkoj. Nakon toga, 1930. godine, poslali su ga na Daleki istok, što ga je čak dovelo do situacije da ima aferu sa ženom njemačkog ambasadora u Tokiju.

Njegova otkrića bila su nevjerovatna, otkrio je njemačko-japanski pakt, plan o napadu na Perl Harbur i datum kada Hitler planira napasti Sovjetski Savez. Obješen je u novembru 1944. godine u tokijskom zatvoru, a ruske vlasti nisu priznale da je bio njihov tajni agent narednih 20 godina.

Mata Hari (1876 - 1917): Pravim imenom Margareta Gertruda Cele Mekleod, a poznata kao Mata Hari, svjetski poznat tajni agent, imala je nesrećno djetinjstvo, a kasnije se pokušala baviti poučavanjem. Ali, direktor je bio toliko obuzet njom da je bila prisiljena odustati. Nakon što se razvela od svog supruga, postala je egzotična plesačica i luksuzna prostitutka.

Baveći se tim poslom, uskoro se povezala s visokorangiranim vojnim osobljem i političarima, što je dovelo u vrlo dobar položaj za prikupljanje informacija. Tokom Prvog svjetskog rata Holanđani su ostali neutralna nacija, što joj je uz holandsko državljanstvo omogućavalo nesmetano prelaženje granica. Francuski obavještajci su presreli kodiranu poruku njemačkog atašea iz Madrida prema Berlinu u januaru 1917. godine, u kojoj se spominju informacije koje je pribavio agent H-21. Francuzi su Mata Hari identifikovali kao agenta H-21, pa je uhapšena 13. februara iste godine. Suđeno joj je za špijunažu, a nakon što je osuđena na smrt, strijeljana je 15. septembra 1917. godine u 41. godini.

Violeta Sabo (1921 - 1945): Ona je bila sasvim obična žena, koju su prilike natjerale da postane nevjerovatna heroina u borbi protiv nacista. Bila je asistent u trgovini u Londonu, dok se nije zaljubila u francuskog oficira Etjena Saboa, nakon čega su se vjenčali i dobili dijete. Njen suprug je ubijen u Al Alameinu, nakon čega se ona prijavljuje u jedinicu za specijalne operacije, koja je bila pod direktnom komandom Vinstona Čerčila.

Violeta, koja je odlično govorila francuski, prolazi obuku za infiltraciju i sabotažu, nakon čega se 1944. godine dobrovoljno prijavljuje da bude izbačena padobranom u sjevernu Francusku, te se pridružila Pokretu otpora u borbi protiv nacista. Zarobljena je na svom drugom zadatku, nakon čega je odvedena u koncentracioni logor "Ravensbruch" i podvrgnuta mučenju. Nikada nije odala svoje kolege, a strijeljana je u februaru 1945. godine.

Aldrih Ames (rođen 1941. godine): Bivši protivobavještajac CIA, osuđen je 1994. godine zbog špijunaže za Sovjetski Savez. Na svom prvom zadatku za CIA Ames je stacioniran u Ankari, kako bi regrutovao obavještajne agente Sovjetskog Saveza. Zbog svojih finansijskih problema i odanosti alkoholu, Ames je 1985. godine stupio u kontakt sa sovjetskom ambasadom u Vašingtonu, kako bi ponudio informacije u zamjenu za novac.

Kako je CIA u međuvremenu premjestila Amesa u svoju kancelariju u Evropi, imao je direktne informacije o identitetu tajnih agenata CIA na području SSSR. Informacije koje je dostavio Sovjetima su ugrozile najmanje 100 tajnih agenata CIA i dovele do eliminacije njih barem 10. Ames je Sovjetskom Savezu pribavio imena svih tajnih agenata koji rade na njihovoj teritoriji, za šta su mu isplaćena 4,6 miliona dolara.

Iako CIA dugo nije htjela prihvatiti da ima "krticu" u svojim redovima, zbog Amesovog rastrošnog života i nestajanja agenata CIA, 1985. godine postaje glavni osumnjičeni. Ames je na kraju uhapšen na aerodromu i osuđen na doživotni zatvor u Alenvudu, gdje i danas služi kaznu.

Klaus Fuks (1911 - 1988): Fuks je rođen u Njemačkoj, a bavio se teorijskom fizikom, pri čemu je radio u Los Alamosu na projektu atomske bombe. Nakon sukoba s novom vladom bježi u Englesku, gdje završava doktorat iz fizike, a kratko je radio i na britanskom atomskom projektu. U vrijeme kad je radio za Britance počeo je odavati informacije Sovjetima. Smatrao je da SSSR ima pravo znati na čemu rade Britanci i Amerikanci. Tako je 1943. godine premješten u SAD, kako bi bio asistent na projektu "Manhattan", a od 1944. godine radio je u Los Alamusu u Novom Meksiku.

Dvije godine je Sovjetima preko svojih KGB veza slao planove za proizvodnju hidrogenske bombe. Takođe je slao i informacije o proizvodnji uranijuma 235, što je Sovjetskom Savezu omogućavalo da procijeni broj bombi koji posjeduje SAD. Na povratku u Britaniju 1946. godine osuđen je za špijunažu na 14 godina zatvora. Pušten je nakon devet godina, a ostatak života proveo je u Njemačkoj.

"Petorica s Kembridža" (20. vijek): "Petorica s Kembridža" je grupa tajnih agenata Sovjetskog Saveza koji su se nalazili u Ujedinjenom Kraljevstvu i slali informacije Sovjetima tokom Drugog svjetskog rata i ranih pedesetih godina 20. vijeka. Navodno su, takođe, plasirali sovjetske dezinformacije nacistima. Iako ih nazivaju "Petoricom s  Kembridža", peti član je još nepoznat.

Kim Filbi: Smatra se da je od njih petoro upravo Filbi nanio najviše štete Britancima i Amerikancima, dobavljajući Sovjetima informacije koje su rezultirale smrću mnogih agenata.

Donald Dvart Meklin: Regrutovan je još kao student na Kembridžu. Svojim informacijama je pridonio sovjetskoj blokadi Berlina 1948. godine.

Entoni Blant: Bio je engleski istoričar umjetnosti i profesor istorije umjetnosti na Londonskom univerzitetu. Nakon posjete Rusiji 1933. godine, Blanta je regrutovala NKVD (preteča KGB-a). Bio je bitan kod regrutovanja Gaja Burgesa i Donalda Meklina.

Gaj Burges: Entoni Blant i Gaj Burges pridonijeli su prenosu tajnih dokumenata iz agencije MI5, koji su objašnjavali vojnu strategiju te zemlje. Sovjetski Savez naveliko je iskorištavao Burgesovo mjesto sekretara britanskog ministra spoljnih poslova Hektora Meknila.

Sidni Rajli (1873 - 1925): Postoje podaci da se bavio špijunažom za barem četiri različite zemlje početkom 20. vijeka. Poznat još i kao Ace of Spies, Rajli je bio stručnjak za obmanu i samopromociju, pa postoji mnogo informacija o njegovom životu koje nisu potpuno pouzdane. Zna se da je bio stručnjak za prerušavanje i da je često prelazio granice pod različitim identitetima, kako bi krao vojne tajne, planove zgrada i prototipova aviona.

Poznat je i kao veliki šarmer i zavodnik, što je često koristio kako bi zavađao žene političara i vojnih činovnika s ciljem izvlačenja povjerljivih informacija. Najpoznatiji je kao vođa grupe britanskih agenata koji su bezuspješno pokušavali srušiti boljševičku vlast u Rusiji 1917. godine. Rajli je izbjegao hapšenje i uz pomoć maske je pobjegao u Finsku. Ruska vlast ga je u odsustvu osudila na smrt, a 1925. godine je ponovo namamljen u Sovjetski Savez, uhapšen i likvidiran. Flemingov Džejms Bond inspirisan je upravo Rajlijevim špijunskim avanturama.

Frederik - Fric Dukejn (1877 - 1956): Bio je pisac, vojnik i avanturista, koji je stekao slavu kao njemački tajni agent tokom Prvog i Drugog svjetskog rata. Na početku Prvog svjetskog rata počeo je raditi za Nijemce kao tajni agent, postavljajući eksploziv na nekoliko britanskih brodova, što je na kraju rezultovalo potapanjem njih dvadesetak. Uhvaćen je 1917. godine i izručen na Bermude, ali je nakon provedene dvije godine u zatvoru uspio spektakularno pobjeći, tako što je dvije godine glumio paralizovanost, a zatim presjekao šipke na prozoru ćelije. Poslije toga radio je kao novinar u Njujorku do Drugog svjetskog rata. Tokom Drugog svjetskog rata je regrutovao 33 tajna agenta, koji su slali informacije nacistima. Grupa je uhapšena 1941. godine i zajedno osuđena na 300 godina zatvora, što je postalo poznato kao najveća presuda "špijunskom prstenu" u istoriji SAD.

Jošiko Kavašima (1906 - 1948): Ova mandžurijska princeza, pravog imena Ajsin Gioro Ksianju, rođena je u vladajućoj dinastiji King. Dinastija je svrgnuta pet godina kasnije, a kad je Ksianju napunila osam godina usvojio ju je japanski par i dao joj ime Jošiko Kavašima. Sa 20 godina udala se za mongolskog princa, ali se rastala dvije godine kasnije, nakon čega je postala japanski tajni agent. Ponekad se pojavljivala obučena kao sofisticirana dama, a ponekad u muškoj odjeći.

Kao japanski agent, Kavašima je sakupljala informacije koje su postale ključne za seriju napada Japana na Kinu i postavljanje nekoliko marionetskih država. Jedna od tih država bila je i Mandžukuo. Kavašima je u toj državi služila kao vojni komandant i sanjala o ponovnom uzdizanju dinastije King. Njeni snovi su propali kada su Japanci shvatili njene planove. Kavašima je uhapšena i na kraju osuđena na smrt. Ubijena je hicem u potiljak i kremirana. Bila je poznata i pod nadimkom Istočna Mata Hari.

Oleg Penkovski (1919 - 1963): Oleg Penkovski je još jedan od tajnih agenata koji su nevjerovatno promijenili svjetsku istoriju, iako ni danas nije sa sigurnošću razjašnjeno za koju je stranu tačno radio. Smatraju ga najznačajnijim špijunom kojeg je SAD imao u Sovjetskom Savezu. Rođen je u Rusiji, a bio je čak i pukovnik sovjetske obavještajne službe pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, dok nije pristupio američkim studentima u Moskvi i počeo dostavljati informacije SAD.

Tokom posjete Londonu 1961. godine sreo se sa američkim i britanskim obavještajcima. Od tada im je dostavljao ogromnu količinu informacija o razvoju ruskog nuklearnog programa. Te informacije su bile toliko značajne da je američki predsjednik Džon F. Kenedi znao da ruski nuklearni program nije razvijen koliko se mislilo i da imaju problema sa sistemom navođenja.

KGB ga je uhapsio 22. oktobra 1962. godine i zbog toga SAD nisu imale ključne informacije koje su mogle smanjiti tenzije tokom kubanske krize. Jedni kažu da je ubijen metkom u potiljak, dok drugi tvrde da je živ kremiran, a da su njegovi najbliži prijatelji to morali gledati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije