Indonezijsko ostrvo Sumbava danas je poznato kao raj za surfere, ali prije 200 godina bio je mjesto jedne od najrazornijih prirodnih katastrofa u istoriji, vulkanske erupcije koja je uz mnoštvo mrtvih izmijenila i klimu širom svijeta.
Sumbava je prokleta, kažu mještani. Duh pokojnog kralja opsjeda ostrvo i mami stanovnike u džunglu da više ne vide svjetlo dana.
Po pričama, kralj ne može naći mir kako je vulkan Tambora eruptirao prije 200 godina i uništio njegovo kraljevstvo puno zlata i ostalog blaga.
I dok se o pojavi duha može raspravljati, katastrofalna erupcija dokumentovana je u istoriji. Nakon višednevnih manjih podrhtavanja, Tambora je 10. apirla 1815. eruptirala punom snagom i izazvala najsmrtnonosiju eurpciju vulkana do danas, prenosi Dnevnik.hr.
Gornji dio 1300 metara visokog vulkana naprosto je eksplodirao i deseci hiljada ljudi izgubili su živote pod magmom i ostalim stijenama.
Ostrvska sela ostala su pokopana pod metrima pepela. Prateći cunami razorio je obalu stotinama kilometara uokolo. Po procjenama, poginulo je oko 100 hiljada ljudi.
Čestice pepela i 400 miliona tona sumpornih plinova završilo je u atmosferi te je, šireći se svijetom, promijenilo klimu.
Iduća, 1816. poznata je kao "godina bez ljeta" jer su gusti tmurni oblaci zakrili Sunce. U Europi je izbila glad jer je žetva propala, a ljetina sagnjila.
Nedugo poslije američki farmeri počeli su masovnu selidbu na zapad zbog pogoršanja vremenskih prilika na istoku. Isprva niko nije znao što je uzrok tome. Telegrafa još nije bilo, a vijesti do Europe putovale su mjesecima.
Čak ni Azijati nisu znali mnogo.
"Eksplozija se čula 1500 kilometara zapadno od Sumatre", zapisao je 1850. britanski geolog citirajući tadašnjeg guvernera Britanske Jave Stamforda Raflesa.
Oni koji su čuli eksplozije u daljini pripremili su se za obranu, misleći da je u pitanju topnički napad.
Stvari su bile posve drugačije 70 godina poslije, kad je također u Indoneziji erumpirala Krakatoa. Globalni učinici nisu bili tako teški, a svijet je za eurpciju saznao gotovo odmah i do danas je ona mnogo poznatija od Tambore, i dalje aktivnog vulkana koji se posljednji put "javio" 1967. godine.
Postojanje bogatog kraljevstva s početka priče upitno je, iako su 2004. geolozi Haraldur Sigurdson i Levis Abrams pronašli selo na padinama vulkana, tri metra ispod površine.
"Možda će Tambora postati Pompeji istoka", zapisao je tada Sigurdson. Geolozi su pronašli pougljenjeno tijelo žene s nožem u ruci te bronzane zdjele i lonče. Slično je bilo u Pompejima, mjestu zakopanom pod pepelom poslije erupcije Vezuva 79. godine, koje je otkriveno tek u 18. vijeku.
Danas je malo dokaza o navodnom bogatstvu na ostrvu. Većina od 1,5 miliona stanovnika živi od poljoprivrede i ribarstva.
Turisti ostrvo zaobilaze. S obližnjih Balija i Lomboka organiziraju se izleti, ali se turiste obično izravno vodi u Nacionalni park Komodo, gdje živi Komodski varan, najveći gušter na svijetu.
Indonezijske vlasti nastoje privući goste opisujući ostrvo kao raj za pustolove, surfere, ljubitelje divnih plaža i one koji žele iskusiti autentičnu kulturu.
Sutra, na dvjestotu godišnjicu katastrofe, posjetioci će biti. Organizovaće se službena komemoracija na kojoj će biti i indonezijski predsjednik Joko Vidodo, ali i mimohodi i folklorni nastupi raznih otočnih etničkih skupina. Iznad njih, sve će posmatrati Tambora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
