Vaskršnji post, koji je počeo 18. marta, a traje sedam sedmica je jedan od najstrožih postova, a način ishrane je veoma važan za zdravlje tokom ovog perioda, no, šta je s onima koji ne bi trebali da poste upravo zbog zdravstvenih tegoba?
Benefiti posta
Iako se pozitivni efekti posta vide nakon nekoliko sedmica posta, ipak se često može čuti da se ljudi u postu ugoje te se povećaju razine trigliceride i holesterola u organizmu. Razlog tome može biti jer se često ne stigne pripremiti hrana unaprijed, pa onda ljudi svrate u pekaru i tako unose trans - masti i nezasićene masne kiseline, koje se nagomilavaju na krvne sudove.
No, ukoliko se osobe koje poste pridržavaju pravilnog režima ishrane, i to: ujutru žitarice, popodne povrće i voće kao užina, te npr. humus u toku dana, rezultat je vidljiv poslije nekog vremena.
Kako post utiče na zdravlje?
Vaskršnji post, kao i svaki drugi post, podrazumijeva ne samo fizičko uzdržavanje od određene hrane, već i duhovno odricanje od grešnih misli.
Prije početka posta, za sve one koji imaju zdravstvenih problema, važno je da se pripreme te konsultuju sa ljekarom oko toga šta smiju jesti, te na koji način da poste.
Naime, kako kažu ljekari, promjene u načinu ishrane mogu izazvati zdravstvene probleme, a posebno u digestivnom traktu, jer namirnice bogate biljnim vlaknima, koje se obično konzumiraju za vrijeme posta, mogu izazvati probleme sa varenjem ili upalu želudačne sluznice ukoliko nisu termički obrađene.
Takođe, prekomjerna konzumacija masne hrane može izazvati probleme sa pankreasom, posebno nakon posta, kada se pređe na bogatu ishranu životinjskim proizvodima.
Nutricionisti navode da post može uticati na zdravlje teških hroničnih bolesnika ili dijabetičara, i to na insulin, a većina sveštenika preporučuje da djeca i trudnice ne praktikuju stroge oblike posta.
Naravno, post može pomoći u detoksikaciji organizma, no i na manjak unosa minerala, poput kalcijuma, koji se najbolje apsorbuje iz mliječnih proizvoda. Zbog toga je potreban unos suplemenata vitamina D, kalcijuma i vitamina C tokom posta, te izbalansiran jelovnik koji obuhvata žitarice za doručak, voće za užinu i obrok na bazi namirnica niskog glikemijskog indeksa za ručak.
Savjetuje se i izbjegavanje namirnice sa visokim glikemijskim indeksom koje mogu izazvati nagli skok šećera u krvi.
Inače, medicinari savjetuju da ne bi trebali postiti pacijenti koji imaju dijabetes, kardiovaskularni pacijenti te pacijenti koji imaju insuficijenciju bubrega.
Šta jesti?
Savjetuje se da potražite mišljenje ljekara kako bi ishrana bila izbalansirana, naročito kod pacijenata sa insuficijencijom bubrega.
Zato bi trebalo, prema riječima nutricionista, unaprijed pripremiti obroke za tri - četiri dana, i to izbalansirane. Preporučuju se unos žitarica od punog zrna, sjeme bundeve i lana, te izbalansirano povrće, a trebalo bi izbjegavati kuvanje graška i šargarepe. Ovaj post je jako strog jer se posti na vodi, a glad nastaje jer su ljudi naučili na masti i proteine, a s obzirom na to da oni drže sitost.
Zbog toga je, kako savjetuju nutricinisti, važno napraviti humus, biljni protein, koji možete začiniti bijelim lukom, orašastim plodovima, te maslinovim uljem.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.