Prvi vjesnici proljeća koji dolaze u martu, aprilu i maju su nešto što je sastavni dio naših života, pa čak i kada ih ne sadimo, šarene latice jaglaca, visibaba, tulipana, đurđevaka ili zumbula viđamo na svakom koraku. No, iako nemaju nekakav karakterističan ili opojan miris, tulipani ili lale su cvijeće koje će skoro uvijek izmamiti osmijeh na lice.
Ako mislite da cvijet ne može da mijenja svijet, razmislite još jednom. Istorija tulipana je utkana u istoriju Evroazije i to na vrlo čudne načine, pošto su ovaj cvijet vječito pratili obožavanje, pohlepa, zavist, prvi ekonomski mjehur za koji znamo, čudni zakoni, ekskluzivitet, smrt, život, bogatstvo, siromaštvo, krađe, propast i blagostanje.
Pouzdano se zna da je postojanje ove biljke prvi put zabilježeno u 12. vijeku, kada je tulipan počeo da se uzgaja na teritoriji današnje Turske, zemlje u kojoj je za vrijeme Otomanske imperije nastala prava pomama, posebno u toku vladavine omiljenog osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog.
Godine 1554. u Beč stiže detaljan opis cvijeta, poslat svetom rimskom caru Ferdinandu I od strane njegovih emisara u Istanbulu, u kome svog imperatora obavještavaju da se u bašti palate padišaha sa Bosfora nalazi strogo čuvana biljka, prelijepa i prezanimljiva, koju Turci nazivaju tulipan, što na persijskom jeziku znači "turban"; cvijet, kažu oni, zaista i liči na turban, a po svemu sudeći je i porijeklom sa Iranske visoravni.
Za vrijeme vladavine sultana Ahmeda III, početkom 18. vijeka, tulipan je i dalje među Osmanlijama bio simbol bogatstva, moći i ugleda, kao i ženske otmenosti, pa se ovaj period mirnog razvoja i napretka u otomanskoj eri naziva i "doba lala". Gajenje ovog cvijeta i dalje je bilo vršeno po strogim pravilima i ograničenjima, kao što je, recimo, zabrana preprodaje van Carigrada. Kazna za to je bila progonstvo, pa se kazivalo među običnim Turcima da je lala vrednija od ljudskog života.
Zapadna Evropa tulipan je vidjela neposredno tek u 16. vijeku, kada je austrijski ambasador u Istanbulu Ogir Gišlen od Busbeka donio u Beč nekoliko lukovica koje je dobio na dar od Sulejmana i predao ih botaničaru Karolusu Klusijusu, koji je takođe bio i upravnik carskih vrtova.
Godine 1593. Klusijus je otišao u Holandiju ne bi li preuzeo mjesto profesora Univerziteta u Lajdenu, gdje je takođe postao i upravnik botaničke bašte. Sa sobom je donio i lukovice tulipana i posadio ih vrtu.
Tajno i ljubomorno ih je čuvao, ukrštao i stvarao nove vrste sve dok narod, koji je bio uvjeren da lale imaju nevjerovatne moći baš zbog profesorove misteriozne opčinjenosti njima, nije navadio i redovno mu brstio dio bašte sa ovim cvijetom, onda je digao ruke.
Više to međutim nije bilo bitno, on je svoju istorijsku ulogu odigrao, mit je stvoren, a kradljivci su već dosta ljudi opskrbili sjemenom da je, bez obzira na Klusijusovo odustajanje, munjevit uspon tulipana bio osiguran.
Ono što će uslijediti često se naziva i prvim ekonomskim mjehurom u Evropi koji je doveo do sloma holandske privrede. Holandijom je, naime, zavladala takozvana tulipomanija, a lukovice ovog cvijeta su postale toliko skupe da su bile tretirane kao valuta.
Marta 1637. godine, na vrhuncu ove pomame, jedna lukovica tulipana je mogla koštati deset puta više od godišnjeg prihoda vještog zanatlije. Lukovica vrste latinskog naziva Semper augustus, koja je imala vatrenocrvene i bijele pruge na sebi i stoga podsjećala na plamen, dostigla je cijenu od 10.000 guldena - drugim riječima, koštala je kao dobra kuća.
- Postoji preko 150 vrsta tulipana sa preko tri hiljade različitih sorti.
- Cvjetni pupoljci tulipana poznati su i po tome što su gotovo savršeno simetrični.
- Većina tulipana na svojoj stabljici ima samo jedan cvijet, ali postoje i sorte koje mogu imati i do četiri cvijeta na jednoj stabljici.
- Tulipani su dio porodice ljiljana.
- Oni cvjetaju samo tri do sedam dana tokom proljeća.
- Možete ih naći u gotovo svim nijansama.
- Različite boje tulipana imaju i različita značenja. Crveni simbolizuju iskrenu ljubav, a ljubičasti lojalnost i privrženost, dok bijeli znači: "Žao mi je".
- Tulipani su porijeklom iz centralne Azije, ali nisu bili tako popularni sve dok nisu stigli do Holandije.
- Holandija godišnje izveze preko tri milijarde tulipana.
Sadnja tulipana u vrtu
Sadnja tulipana odvija se u jesen, naročito u oktobru. Tulipani se, s obzirom na vrijeme cvatnje, dijele na rane i kasne. Ako želite da vam tulipan procvjeta u proljeće, treba pravilno da posadite dovoljno veliku lukovicu. Lukovice tulipana nipošto nemojte saditi u travu jer tlo za sadnju tulipana mora biti dobro pripremljeno i obrađeno, s velikom količinom komposta i drugih hranjivih tvari.
Lukovicu treba kupiti neposredno prije sadnje. Optimalna dubina sadnje treba biti dvostruko veća od veličine lukovice. U pjeskovitoj zemlji možete ih posaditi i dublje.
Tulipani se sade u gredice u kojima treba napraviti jarak dubine 12 cm. Zemlju na dnu jarka potrebno je izmrviti i zatim utisnuti lukovice korijenom prema dolje. Razmak između njih bi trebalo da bude oko 10 cm. Nakon što ste lukovicu posadili, lagano zagrnite zemljom. Tokom hladnog perioda potrebno je zaštititi zasađenu biljku plastičnom folijom ili pljevinom. U martu taj sloj možete maknuti jer su narasli izdanci. Za optimalan rast, tulipane je potrebno okopavati, polijevati i prihranjivati.
Banjalučka lala
Poslije više od pet decenija nakon što je nastala, lala "Banjaluka" zvanično je posađena i u svom gradu, a u aprilu 2018. godine procvjetala je u parku "Petar Kočić". Iako se ova vrsta lala prodaje na holandskom tržištu, a ima je čak i u Americi, u Banjaluci malo ko zna da postoji. Lala na kojoj se prelivaju crvena i žuta boja ne nosi slučajno ime grada na Vrbasu. Ovu sortu je sedamdesetih godina prošlog vijeka razvio Petar Đurić, rukovodilac u nekadašnjem banjalučkom preduzeću "Cvjećar".
Đurićeva kćerka Jelena Đukić rekla je kako su joj u istorijskom Muzeju tulipana u Amsterdamu potvrdili da je ova vrsta poznata u cijelom svijetu, te da u Holandiji postoje nepregledne plantaže predivne crveno-žute "Banjaluke".
Uz to što je Gradska uprava vratila Banjaluci njen tulipan, vraća se i, nekada u regionu čuvena, manifestacija posvećena cvijeću.
"Uz pomoć naših saradnika sredinom maja biće održan Festival cvijeća, koga se svi Banjalučani dobro sjećaju. Pripreme su u toku, a već imamo zainteresovane izlagače, kako sa naših prostora, tako i iz inostranstva", rekao je Petar Bilčar, načelnik Odjeljenja za komunalne poslove.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.