Parcite linguam, izgovorio je Fautus Roscius Artifex i gomila je odjednom zanijemila.
Ovako je počela kraljevska ceremonija u čast cara Hadrijana u francuskom gradu Nimesu, čime je otvoreno treće izdanje "Velikih rimskih igara", koje donosi slike iz života starog Rima od prije nekih 2.000 godina.
"Parcite linguam, što na latinskom znači jezik za zube, bio je uzvik kojim su rimski sveštenici zahtijevali tišinu prije početka slavlja", objašnjavao je voditelj brojnoj publici koja je došla da prati ovu istorijsku epsku dramu.
Hadrijanu odaju čast putem rituala koji su slični današnjim katoličkim službama, tokom kojih dijele hljeb, a sve je upotpunjeno vinom i tamjanom.
Počast velikom rimskom vojskovođi, koji je bio porijeklom iz Grčke, bila je praćena muzikom tibija, jedne vrste frula, i molitvom: "Preveliki i predobri Jupiteru, uzmi naše dane i daj ih caru da si produži svoj život", šalio se voditelj da bi zatim dodao da je molitva recitovana da bi bili zadovoljeni bogovi.
"Hadrijan je bio jedini car koji je došao u Nemausus, današnji Nimes, i to je bilo 122. godine prije nove ere", objasnio je Robert Dupo, glumac i kaskader i predsjednik Udruženja "Plaćenici", koji su organizatori ovog istorijskog spektakla u kojem uglavnom učestvuju studenti sa Odsjeka istorije Univerziteta Nimes.
Pored Hadrijana tu su bile i Plotina, žena njegovog prethodnika Trajana, i princeza Elena, koju je glumila Alin Laport, studentica turizma i međunarodnih odnosa. Za većinu njih ovo je bio prvi put da imaju ulogu u ovakvom istorijskom događaju.
"Mi smo zaljubljenici u istoriju. Čitamo puno i osjećaj da preživljavamo neki istorijski period je za nas zaista fascinantno. Mi se ovako jednostavno 'izduvamo' od svakodnevnih problema", objasnili su Alin i njen pratilac, koji su se dugo vremena pripremali za igre i koji su sami napravili svoje kostime.
Nakon govora uslijedila je velika procesija. Nekih 650 ljudi obučenih u odjeću civilnih službenika starog Rima, odjeću legionara, keltskih plaćenika, ratnih zarobljenika, vitezova ili gladijatora, ušlo je u Arenu. Nakon njih su na scenu izvezene Hadrijanove kočije i kočije princeze Elene. Na kraju povorke se nalazila velika replika Trojanskog konja, koji ne pripada Hadrijanovoj eri.
Dakle, istorijska realnost 122. godine prije nove ere nije nužno poštovana.
Za ovaj period su bili karakteristični centurioni Primusa Kajusa Brutusa, kojeg je na igrama predstavio penzionisani vojni padobranac Patris Pjeroz, mada su bili predstavljeni i ostali likovi starog Rima iz različitih oblasti Italije, Španije, Švajcarske i Njemačke.
Sama predstava se sastojala iz nekoliko dijelova. Jedan dio vezan je za Hadrijanov pohod u Veliku Britaniju i hvatanje Pitka i njihovo odvođenje u zarobljeništvo. Pikti, koji su uhvaćeni u današnjoj Škotskoj, morali su proći čitav niz testova i poduhvata da bi dobili nazad svoju slobodu, što je najčešće bilo izvođeno u rimskim arenama.
Drugi dio se odnosio na Trojanski rat i važne događaje kao što je kidnapovanje trojanske Jelene, borba između Ahila i Hektora - dva mitska junaka koja su se sukobila na bojnom polju. Tu je, naravno, i Trojanski konj kojeg su Grci iskoristili da bi neopaženo ušli u Troju i osvojli je.
Hadrijan, kada je posjetio Nimes, organizovao je gladijatorske igre da bi zabavio njegove stanovnike.
Inače, odjeća ratnika Rima je u prosjeku bila teška 20 kilograma.
"Interes je ovdje obostran: istražujemo staru opremu i istovremeno je testiramo u ovim igrama. Vremenom smo se zaljubili u rimske stvari. U Francuskoj danas postoji tradicija Gala, ali trebalo bi da bude mnogo više romanske tradicije, jer smo ranije bili mnogo bliski sa Rimljanima", objasnio je legionar Kornelijus Ralevinus, odnosno Žan-Luk Fero, predsjednik jedne kompanije za odnose sa Evropskom unijom.
Publici se očito svidjela ova istorijska predstava.
"Iz obrazovnog ugla gledanja ovo su fenomenalne stvari", rekla je Florens Rato, a njena dvanaestogodišnja kćerka Tanja je dodala: "Ovo je bolje nego škola".
Igre koje traju nekoliko dana imaju važnu ulogu za promociju turizma u Nimesu. Oko 18.000 ljudi je posjetilo grad tokom igara i mnogi od njih su učestvovali u radionicama u kojima su oživljavani stari zanati praktikovani u Rimskom carstvu.
Velike rimske igre, koje se smatraju najvećom istorijskom rekonstrukcijom u Evropi, osmisli su Mišel Kuzigu, direktor Arene, i Erik Dar, profesor istorije na Univerzitetu Nimes. Oni su istakli da su Igre imale prvenstveno edukativni karakter, mada se iznajmljivanjem odijela moglo i direktno učestvovati u njima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
