Putovanje

Mont Everest postao "fekalna bomba"

Mont Everest postao "fekalna bomba"
Mont Everest postao "fekalna bomba"

KATMANDU - Ljudski izmet koji se desetljećima gomila na najvišoj planini na svijetu pretvorio je 8.848 metara visoki Munt Everest u "fekalnu bombu koja samo što ne eksplodira", a prijetnja od izbijanja bolesti na "krovu svijeta" je vrlo ozbiljna, saopštio je predsjednik Nepalskog planinarskog saveza (NMA) Ang Šering, navodeći da se tokom penjačke sezone svake godine na planini ostavi čak 12 tona fekalija.

Više od 700 alpinista, turista i visokogorskih vodiča iz redova Šerpa, koji svake godine provedu više od dva mjeseca na padinama Everesta tokom penjačke sezone, ostavljaju za sobom goleme količine izmeta i urina. Taj problem nikako da se riješi, jer je tek prošle godine donesen propis koji nalaže da se nijedan penjač s planine ne smije vratiti bez osam kilograma smeća.

Nepalska vlada namjerava da donese strožije propise kako bi se planina očistila i potom vratila u besprijekorno, djevičansko stanje snježne ljepote, u vrijeme prije nego što su Edmund Hilari i Tenzing Norgej prvi stupili na vrh Everesta 1953.

Prvi penjači su ostali zadivljeni "najsamotnijim mjestom na svijetu, ledenom pustinjom bez kisika smještenom na skoro 9.000 metara".

"Posebni teret" danas uglavnom kupe visinski nosači koji ih u vrećama prenose u iskopane jame u blizini smrznutog jezera Gorak Šep i istoimenog sela na 4.900 metara nadmorske visine.

Stotine stranih alpinista pokušavaju svakog proljeća i jeseni osvojiti Everest, a jedino je prošlogodišnja sezona bila odgođena zbog pogibije 16 šerpa u lavini, što je osvijestilo drugi problem - komercijalizaciju uspona.

Naime, u posljednje 62 godine, više od 4.000 ljudi ponovilo je poduhvat Hilarija i Norgeja, s više stotina onih koji nisu uspjeli, a svi oni su uz pomoć visinskih nosača nosili stotine kilograma opreme od kojih je većina ostala na planini, vječno okovana snijegom i ledom. Uz to su kao "suveniri" ostale fekalije, a nije rijetkost da se vrlo često nabasa i na tijelo nekog penjača kojem planinski bogovi nisu bili skloni.

Penjači koji žele da osvoje Everest provedu u prosjeku dva mjeseca na planini. Najveća gužva, pa tako i zagađenost je oko baznog logora, no to smeće je lakše transportovati u dolinu. Na visinskim logorima penjači ne koriste pokretne zahode već nuždu obavljaju u rupama u snijegu, a izmet i urin tamo ostaju trajno.

"Osim nagrđivanja jedne čudesno lijepe planine, to je postala i zdravstvena prijetnja", ističe Šering.

Nepalska vlada je odlučila da će s početkom ove sezone strogo nadgledati ekspedicije i njihovu brigu o otpadu, a sve će prije uspona kao garanciju morati uplatiti 4.000 dolara depozita.

Od 2008. o čistoći Everesta brinu se dobrovoljci, sudionici ekspedicija kojima je jedini cilj uklanjanje smeća, od praznih boca za kisik do fekalija. Koliko je stanje ozbiljno ističe švajcarski planinar Ueli Stek, koji priznaje da iz straha od trovanja više ne prokuhava snijeg za vodu u logoru II jer se boji da niža temperatura ključanja na toj visini neće ubiti klice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije