Iako je čovjek sa svojim duhovnim sposobnostima otkrio veliki broj pronalazaka, nikad neće otkriti nešto što može nadmašiti prirodu po ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno kazao je veliki Leonardo da Vinči. A ova misao potvrdiće se kada stignete na blago zatalasanu planinsku visoravan izuzetne ljepote Zlatibor.
Tri predanja zabilježena su o postanku imena Zlatibora. Prvo kaže da je ime nastalo po zlatnoj boji njegovih pašnjaka, što nije sasvim vjerovatno, jer zlatiborski pašnjaci nisu toliko stari, te ovo predanje ne objašnjava otkud riječ "bor" u imenu Zlatibor. Drugo predanje kazuje da su se doseljenici iz Crne Gore i Hercegovine na Zlatibor hvalili bogatstvom borove šume, govoreći: "Zlatan je to bor!", dok treće, vjerovatno najtačnije, pripovijeda da je to ime postalo od jedne veoma rijetke vrste bijelog bora, tzv. zlatnog bora, čije je naučno ime Pinus Silvestris Variegata Zlatiborica.
Planina raskošne ljepote sa živopisnim pejzažima i širokim vidicima carstvo prirode među zlatnim borovima smještena je na jugozapadu Srbije. Konfiguracija zemljišta, geografski položaj, bogastvo i raznovrsnost flore, klima topla ljeta, blage zime učinile su Zlatibor mjestom na koje se ide kako bi sva čula uživala. Kada se nađete na teritoriji zlatiborskog okruga probajte delicije ovog kraja komplet lepinju, suhomesnate proizvode, džemove i rakije i svakako krenite u obilazak okolnih turističkih lokaliteta Stopića pećine, etnosela Sirogojno, sela Kremna, Drvengrada, te lokaliteta Šarganska osmica.
STOPIĆA PEĆINA
Od turističkog centra Zlatibora udaljena 19 km, na sjeveroistočnoj strani planine, između sela Rožanstva i Trnave, smjestila se Stopića pećina. Ime je dobila po zaseoku Stopići, a prve pisane podatke o njoj nalazimo u zapisniku Srpskog geološkog društva iz 1901. godine, dok je prva speleološka istraživanja obavio veliki istraživač i tvorac naučne speleologije Jovan Cvijić.
Pećina je dugačka 1.691,5 metara, kroz nju protiče Trnavski potok, a čini je pet cjelina: svijetla dvorana, tamna dvorana, velika sala s kadama, kanal s kadama i riječni kanal. Turistički dio pećine ima nekoliko atraktivnih elemenata, kao što su prostrani ulaz, otvori na tavanici, siparska kupa "pseće groblje" i niz bigrenih kada.
Impresivni ulazni otvor nalazi se na 711,18 m nadmorske visine. Zaštitni znak pećine predstavljaju bigrene kade, udubljenja oivičena kamenim zidovima, vijugavim naborima u kojima se nakuplja voda i kaskadno se preliva stvarajući slapove. Ovu zlatiborsku atrakciju možete posjetiti, u pratnji vodiča, od 9.30 do 18 časova, a cijena ulaznice je 2,5 evra.
A za taj novac, pored osnovnih informacija o pećini, čućete i brojne zanimljivosti. Naime, duhoviti vodič kazuje da na samom ulazu postoje otvori prema površini. "Meštani su tuda bacali uginule životinje, ali je pronađeno najviše ostataka pasa, te se zbog toga ovaj dio naziva 'pseće groblje'. Kroz otvore je jedan meštanin nastradao. Išao je u Stopiće da kupi rakiju. Probavajući koju će odabrati, popio je previše rakije, a onda krenuo nazad. Propao je i poginuo. Meštani, za njegovu dušu, popiše rakiju koju je kupio. I jedna žena, čuvajući ovce, takođe je pala sa zidina pećine i poginula. Imala je dugačku suknju koja joj je i presudila jer se u nju zapetljala. Zato, žene, nosite kratke suknje. A, da, slepi miševi iz tavanice napadaju samo neverne žene", završava priču naš domaćin.
SIROGOJNO
U selu Sirogojno, udaljenom 26 km od turističkog centra Zlatibora, nalazi se jedini muzej na otvorenom u Srbiji "Staro selo". Na lokaciju od pet hektara, pored crkve svetih Petra i Pavla, prevučene su iz svih dijelova Zlatibora stare brvnare, kako bi se ovdje prezentovale i čuvale.
Muzej čine dvije cjeline. Prva je skup kuća koje su sačuvale svoj prvobitni izgled i namjenu, i one sačinjavaju stalnu muzejsku postavku formiranu u dvije zlatiborske okućnice. Drugu grupu čine kuće koje su sačuvale svoj prvobitni izgled, ali im je namjena promijenjena, adaptirane su i prilagođene turističkim potrebama.
Muzejska postavka zlatiborskih brvnara predstavlja svjedočanstvo kulture stanovanja u zlatiborskom kraju u 19. i početkom 20. vijeka. U to vrijeme živjelo se u zadrugama, koje su brojale i do 50 članova, a zlatiborsku okućnicu sačinjavao je veliki broj manjih objekata raspoređenih oko glavne kuće.
Drugi dio muzejske postavke čine objekti originalnog izgleda, ali prilagođeni turistima dvorana i ljetna pozornica za izložbe, seminare, književne susrete, pozorišne predstave i koncerte, izložbeni i prodajni prostor proizvoda starih zanata i kopija muzejskih eksponata koje izrađuju seoske zanatlije, krčma Muzeja koja posjetocima nudi zlatiborska jela pripremljena na starinski način, uz konake za smeštaj i boravak gostiju.
Ovaj jedinstveni muzej na otvorenom možete posjetiti u zimskom periodu od devet do 16 časova, u ljetnjem od devet do 19 časova, a cijena ulaznice je jedan evro.
KREMANSKO PROROČANSTVO
Selo Kremna, koje je od turističkog centra Zlatibora udaljeno oko 50 km, bilo bi samo jedno u nizu zlatiborskih sela koje bismo spominjali zbog prirodnih ljepota, da nije bilo Tarabića Miloša (1809 1854.) i Mitra (1829 1899.) i njihovih proročanstava koja priču o selu Kremna i danas čine misterioznom.
Turisti u selo Kremna dolaze ne bi li saznali nešto više o čuvenom kremanskom proročanstvu kako su kasnije nazvane i pod tim naslovom ukoričene Miloševe i Mitrove vizije. U neposrednoj blizini rodne kuće Tarabića smještene su skulpture, izrađene u drvetu, jednog od proroka i sveštenika Zaharija Zaharića, koji se zainteresovao za njihova ukazivanja, pa ih je zapisivao i time zauvijek otrgao od zaborava. Tu je jedno drveno bure "ko u to bure uđe, biće kralj svijeta", tvrde u Kremni, a vidjećete i dijelove neobične kamene kugle metarskog prečnika, koja, po mišljenju brojnih svjetskih istraživača natprirodnog i parapsihologa, nije zemaljskog porijekla.
"Spustite levu ruku na kuglu, pomislite želju i želja će vam se ispuniti", objašnjava gospodin koji radi u kući Tarabića i svojevrsnoj suvenirnici te sa žaljenjem dodaje da se čudotvorna kremanska kugla raspala u požaru, koji je 2005. godine zahvatio selo. Danas su od nje ostali dijelovi, od kojih su neki izloženi, a djelići se prodaju kao suveniri. Selo Kremna ime je i dobilo po kamenu, odnosno kremenu. Prema legendi, nastalo je tako što je na desetine kamenih kugli palo u utrobu zemlje. Kremnu je navodno nemoguće snimiti satelitom, iz vazduha, sve zbog tog čudnog kamena.
O tome kako je jako dejstvo komadića kamena iz Kremne govori nam domaćin kroz šalu. "Bila je grupa turista i video sam da jedna gospođa ne veruje u priče o proročanstvima Tarabića, kao ni u to da će joj se zamišljena želja ispuniti, ali je po izlasku iz kuće kupila suvenir s kremanskim kamenom. Nakon godinu dana javila se elektronskom poštom te napisala da joj se želja ipak ostvarila i da konačno leži pored nje u krevetu", završava priču domaćin.
DRVENGRAD
Etnoselo Drvengrad udaljeno je 48 km od centra Zlatibora, a podignuto je na brdu Mećavnik, svojevrsnom planinskom ostrvcetu iznad kojeg se pruža nekoliko većih brda. Zbog mjesta na kojem se ugnijezdilo, selo nazivaju i Mećavnik.
Oživljavanjem starih kuća, prenijetih iz okolnih mjesta, arhitekta i tvorac ideje o savršenom životu van svakodnevice Emir Kusturica sagradio je ovaj drveni grad. Mećavnik je prostor za koji se na prvi pogled pomisli da je ušuškan na tom terenu stotinama godina i da je svaka kuća čvrstom rukom starih neimara godinama birala svoju idealnu poziciju. Da biste otkrili sve ljepote Drvengrada treba da izdvojite 2,5 evra.
Kao i svaki grad, tako i ovaj ima glavnu ulicu, koja nosi ime nobelovca Ive Andrić, centralni trg koji se diči imenom Nikole Tesle i na njemu crkvu svetog Save, biblioteku "Meša Selimović", bioskop "Stenli Kjubrik", galeriju "Macola", restoran s nacionalnom hranom "Lotika", poslastičarnicu "Kod Ćorkana" i prodavnicu suvenira "Aska". Na Trgu Dijega Armanda Maradone nalazi se Sportski centar "Prokleta avlija", u okviru kojeg su italijanski restoran "Konak za prenoćište", teretana, zatvoreni bazen, saune, sportska dvorana, diskoteka, bilijar klub…
Ulice u selu nose imena poznatih ličnosti iz svijeta kulture i nauke. Tako ćete proći Andrićevom ulicom, a dalje u razgledanje vijugati ulicom kubanskog revolucionara Ernesta Čea Gevare, argentinskog fudbalera Dijega Maradone, tenisera Novaka Đokovića, srpskog glumca Miodraga Petrovića Čkalje, kao i svjetski poznatih režisera Federika Felinija i Ingmara Bergmana.
ŠARGANSKA OSMICA
Ova pruga bila je žila kucavica i veza Evrope s Jadranskim morem. Od Beograda do Dubrovnika i Zelenike, uskokolosiječnom prugom od 760 mm od 1925. do 1974. godine kroz tunele, preko mostova i kroz planinske usjeke saobraćao je čuveni voz "ćira", ostavljajući za sobom prepoznatljivi miris dima parne lokomotive.
Danas je Šarganska osmica, od Zlatibora udaljena oko 50 km, muzejskoturistički kompleks pruga uzanog kolosijeka, u vlasništvu Muzeja "Železnice Srbije", od 600 mm i 760 mm, Mokra Gora Šargan Vitasi, obnovljene dionice nekadašnje pruge Užice Višegrad Sarajevo, kojom saobraća muzejski voz, u ljetnoj sezoni od aprila do oktobra i zimskoj od 25. decembra do 25. januara.
Stara pruga uzanog kolosijeka je uklonjena 1974. godine, a na zahtjev grupe entuzijasta iz Udruženja "Šarganska osmica" obnovljena je najatraktivnija dionica od Mokre Gore do stanice Šargan Vitasi u dužini od 15.440 metara. Karakteristika šarganske pruge je njena petlja osmica, jer je to bio jedini način da se savlada visinska razlika. Rastojanje u obliku ogromne osmice voz dva puta prolazi kroz istu geografsku tačku. Za sat vožnje voz prolazi kroz 22 tunela i preko pet mostova prugom koja savlada visinsku razliku i uspon od 300 metara.
Revitalizacija i obnova brdske dionice nekadašnje pruge uzanog kolosijeka završena je 2003. godine, a prvi voz, s muzejskom parnom lokomotivom oznake JŽ 83173, počeo je prevoziti turiste i ljubitelje željeznice 1. septembra 2003. godine.
Muzejska željeznica prolazi kroz zakonom zaštićen park prirode Mokra Gora i Šargan, koji se nalazi na tromeđi padina Zlatibora, Tare i Zlatara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.