Iako je riječ o malo poznatoj istorijskoj činjenici, Herman Gering je imao mlađeg brata, koji je bio njegova sušta suprotnost i kojeg su mnogi nazivali "dobri Gering".
I dok je Gering milione ljudi osudio na smrt, njegov brat Albert, protivnik nacista i boem, uspio je tokom rata da spasi 34 ugledna Jevreja i odvede ih na slobodu.
Naime, on je napravio listu ljudi koje je, navodno, trebalo da pošalju na "prisilni rad" u jednu od njegovih fabrika, da bi ih zatim pustio da pobjegnu.
Njegov podvig je čak došao i do "Jad Vašema", gdje se, navodno, razmatra da on dobije priznanje baš poput Oskara Šindlera.
Život ova dva brata je oduvijek bio različit. Herman je rođen 1895, a Albert dvije godine kasnije. Otac Hajnrih i majka Fani živjeli su u starom dijelu Berlina i pripadali su srednjoj klasi, piše Daily Mail.
I dok je Hajnrih bio na službi u Namibiji, jer je radio za njemačku diplomatsku službu, supruga Fani je, navodno, imala ljubavnika Hermana fon Epstina, bogatog doktora i biznismena, koji se brinuo o Hajnrihovoj porodici dok je on bio odsutan.
Već 1920. godine bilo je sasvim jasno da su dva brata više nego različita; Herman je bio glasan, ohol i već je bio uvažen u njemačkim vojnim krugovima na osnovu svojih podviga u Prvom svjetskom ratu.
Sa druge strane, Albert je Prvi svjetski rat proveo u rovovima i nikada nije bio odlikovan za bilo šta. Nakon rata započinje boemski život, uglavnom vrijeme provodeći u restoranima i kafanama, sa svojim prijateljima umjetnicima i muzičarima.
Život ga odvodi u Beč, gdje počinje da radi za filmsku kompaniju čiji su vlasnici bili dva jevrejska brata; Oskar i Kurt Pilzer. I njih dvojica su se kasnije našla na listi 34 osobe koje je Albert spasio.
Upravo su ova braća imala ključnu ulogu u izbavljenju Alberta Geringa nakon rata, kada je privođen u više navrata, upravo zbog svog slavnog prezimena. Naime, Pilzeri su odselili u SAD, ali su budno pratili slučaj svog spasioca. Kada su shvatili da mu prijeti opasnost da ga optuže za ratne zločine, pisali su njegovom sudiji, gdje su ispričali svoju priču, nakon čega su odbačene sve optužbe protiv Alberta.
Albert Gering je imao prilično neslavan kraj. Naime, nakon četiri propala braka, propio se i umro 1966. godine pod nepoznatim okolnostima. O njegovim dobrim djelima nikad niko nije čuo, sve donedavno.
Ipak, možda najveće iznenađenje u vezi sa braćom Gering je navodna porodična tajna, koju je ispričala Elizabet Gering-Klasa, jedina Albertova kćerka, koja je nakon rata pobjegla u Peru. Navodno joj je otac jednom ispričao da su on i Herman braća samo po majci. Naime, Albert je tada rekao da je njegov otac Herman fon Epstin, koji je rođen kao Jevrej, ali se kasnije preobratio u katoličanstvo. Samim tim i brat zloglasnog Hermana Geringa je porijeklom Jevrej.