Kada je trapista Franc Pfaner 21. juna 1869. godine došao u Banjaluku, malo ko je mogao i da pretpostavi da će u sljedećih nekoliko decenija obala Vrbasa, u sadašnjem naselju Trapisti, postati mjesto kojem se dive svi koji posjete samostan"Marija Zvijezda" i objekte koji su pored njega podignuti.
Za njegove poduhvate čuli su svi Banjalučani, ali svi ne znaju da je otac Franjo, kako je ovdje nazvan, gotovo isti raj osnovao i u dalekoj Južnoj Africi, gdje je, zahvaljujući ovom ambicioznom Austrijancu, sagrađen samostan "Marijanhil", koji je ubrzo postao ugledna misionarska naseobina.
Kako bi nam pripovijedao o zaslugama energičnog stvaraoca, u Trapistima nas je rado ugostio župnik Tomislav Topić, koji potvrđuje da impresivna priča počinje kada je otac Pfaner u Banjaluku došao sa nekolicinom redovnika, te kupio zemlju od Tome Radulovića, bogatog srpskog trgovca.
Neumorni graditelj
Tada su, ističe naš sagovornik, osim zemlje, trapisti imali samo kupljenu staju, koju i sada zovu "kolijevka", a u kojoj su u počecima živjeli, hranili se i molili se Bogu. Puna tri mjeseca.
A, u međuvremenu, prihvatili su se posla i njihova zajednica postajala je sve brojnija, a plodovi rada - sve vidljiviji.
U desetom mjesecu iste godine počeli su trapisti da grade privremeni samostan, na mjestu gdje je sada "Banjalučka pivara".
No, otac Pfaner je htio da napravi veći samostan, što mu, budući da je ovaj kraj tada bio pod Otomanskim carstvom, paša nije dozvolio. Ali, neumorni graditelj, koji za prepreke nije znao, 1870. godine putuje tajno u Carigrad, odakle se vraća sa odobrenjem da može sazidati "kuću sa 60 soba".
Potom je otac Pfaner nabavio prvo zvono, a sa subraćom nastavlja graditi. Napravili su pravi poljoprivredno-zanatsko-industrijski kombinat.
Kovačnica, silos, kamenolom, mlin, štala, sirara, pilana, sušionica voća, pivara, tvornica cigle i crijepa, klaonica, tvornica tutkala, štamparija, te stolarska radionica, samo su neki od objekata koji su taj kombinat činili.
Podigli su banjalučki trapisti i hidroelektranu na Vrbasu i prva sijalica u BiH otjerala je mrak baš u "Mariji Zvijezdi".
Imali su i škole, izgradili su i bolnicu, kao i dječje sirotište, kroz koje je, prema riječima Topića, prošlo više od 4.500 mališana.
Novi poduhvat
Dok je njegovih ruku djelo napredovalo, događa se još jedan veliki poduhvat oca Pfanera.
"U Francuskoj 1879. godine na generalnom Kapitulu, gdje su se redovnici okupili, biskup iz Južne Afrike, Rikard, zatražio je trapiste da dođu u njegovu biskupiju i tu se nastane. On je upitao tko bi htio ići, ali se nitko za to nije izjasnio. 'Ako nitko ne želi, ja idem', rekao je tada Franc Pfaner, na šta su se svi iznenadili", kaže Topić.
Pfaner je sa većim brojem redovnika, prema Topićevim riječima, u Južnu Afriku otišao 22. juna 1880. godine. Dakle, ističe, tačno 11 godina i jedan dan nakon osnivanja "Marije Zvijezde". Došao je prvo u jedno mjesto u Južnoj Africi, ali tu nije bilo vode i zatražio je drugu lokaciju.
"Kad se osnivaju ovakvi samostani, onda temeljitelji traže da imaju vode, a vidite, i ovdje je došao uz Vrbas. Oni su tamo zatražili alternativno mjesto. Drugi biskup potom prima Franca Pfanera sa njegovom subraćom na razgovor i nudi im jednu misionarsku stanicu, lokaciju vrlo pogodnu za samostan. To mjesto Franc Pfaner nazvao je 'Marijanhil', a tako se zove i samostan koji je kasnije sagrađen", naglašava Topić.
Prije podizanja samostana, Franc Pfaner se vratio u Banjaluku, te je još svoju desetoricu subraće poveo sa sobom na jug.
"Tamo su se trapisti vrlo dobro snašli, za kratko vrijeme proširili su svoj posjed i podigli mnoge zgrade, a među njima samostan, crkvu, školu, pilanu, tiskaru, klaonicu, ciglanu, bravarske radionice, radionice za kovače, tesare, stolare, električna postrojenja, muzej...", podvlači Topić.
Dakle, i u Africi su trapisti, predvođeni Pfanerom, podigli zdanja slična ovim na obali Vrbasa, ali je to tek jedna od njihovih zasluga.
"Mnogo su tamo učinili na socijalnom i karitativnom polju za urođenike, omogućavali im školovanje, podučavali ih besplatno zanate, dajući im bez naknade stanove, hranu i odijelo", ističe Topić.
Ugledna naseobina
Za kratko vrijeme "Marijanhil" je postao ugledna misionarska naseobina sa školama, bolnicama, apotekama...
"Sve je to udarilo pečat jednom malom, novom, modernom gradu. Ono što je uradio u 'Mariji Zvijezdi' u Banjaluci, uradio je i tamo. A hvala Bogu, imao je iskustva", dok ne skriva ponos, kroz smijeh nam priča Topić.
No, u tom samostanu u Južnoj Africi, kako pojašnjava Topić, sada nisu trapisti. Generalni opat im je rekao da odluče - ili će biti trapisti, pa da vrijeme provode u samostanu i da ne misionare, ili da misionare, ali da u tom slučaju ne mogu biti trapisti. Opredijelili su se za drugu opciju.
"Dakle, to više nisu trapisti, već 'Marijanhil misionari' i oni su sada veoma razvijeni", zaključuje Topić.
U Africi se veliki borac, stvaralac u nemogućim uslovima, i upokojio 24. marta 1909. godine u 84. godini. Ali, njegove zasluge ostaju.
U knjizi pod nazivom "Redovnik - avanturist među Turcima i Zuluafrikancima", čiji je autor Adalbert Ludwig Balling, navedeno je da, iako je utemeljitelj "Marijanhila" umro, njegovo misijsko djelo živi i danas.
Danas, kako se navodi, misionari "Marijanhila", svećenici, braća i sestre, djeluju na svim kontinentima.
"Njegovi najbliži su ga na samrtnoj postelji uvjeravali da će i dalje misijski djelovati", napominje se u ovoj knjizi.
Da je njen autor u pravu, svjedoči i to da su sljedbenici Pfanera 1925. godine u Trapistima izgradili i jednu od najvećih katoličkih crkava u BiH.
"Dimenzije su joj impresivne. Dugačka je oko 80 metara, a široka oko 30 metara. Kada je ljude vide, iznenade se, zadivljeni su", naglašava Topić.
Gosti za Uskrs
U samostanu "Marija Zvijezda" posjetioce sada dočekuju braća Topići, Zvonko i Tomislav, te njihov subrat Franjo. I ovaj Uskrs, kako ističe župnik Tomislav, biće s radošću proslavljen, a očekuju i goste.
"Mi danas jesmo trapisti, ali ne baš autentični. Trapisti žive po pravilu 'Moli i radi'. Mi, istina, to održavamo, ali u puno manjoj mjeri. Zajednica je mala, i nismo ni u mogućnosti da toliko radimo fizički", naveo je Tomislav Topić, čiju župu čini nekoliko okolnih sela.
Vrata su ovdje, poručuje, otvorena svima, a dolaze im turisti sa svih strana, i rado kupuju sir trapist, poznat širom svijeta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
