Život

Sjećanja na Če Gevaru: 50 godina od smrti revolucionara

Sjećanja na Če Gevaru: 50 godina od smrti revolucionara
Foto: Ilustracija | Sećanja na Če Gevaru: 50 godina od smrti revolucionara
Tanjug

Kuba i Bolivija će sljedeće nedjelje prigodnim ceremonijama obilježiti pola vijeka od smrti latinoameričkog revolucionara Ernesta Gevare de la Serne, poznatijeg kao Če Gevara, ili samo kao "Če", koji je 9. oktobra 1967. godine ubijen u bolivijskim šumama.

Na Kubi, gdje školarci i dalje svoj dan započinju pozdravom u vidu podignute pesnice i uzvikom: "Pioniri komunizma, bićemo kao Če" - predsjednik Raul Kastro će predvoditi ceremoniju u mauzoleju u Santa Klari, gdje se od 1997. čuvaju posmrtni ostaci ovog najpoznatijeg revolucionara, rođenog u Argentini.

To sjećanje će, kako je konstatovao AFP, biti dosta lično za Kastra pošto se zajedno sa Čeom borio u Kubanskoj revoluciji koju je predvodio njegov brat Fidel Kastro i koja je 1959. godine dovela do svrgavanja Fulgensija Batiste.

U Boliviji će ove godine prvi put i vojska učestvovati na komemoraciji povodom obilježavanja 50 godina od smrti Če Gevare.

"Želimo da to bude trenutak jedinstva za bolivijski narod", rekao je zamjenik bolivijskog ministra za saradnju Alfredo Rada, napominjući da je u odnosu na 1967. godinu, kada je tadašnji predsjednik Rene Barijentos, zakleti antikomunista, naložio da se ranjeni Če ubije.

Sada su se, navodi francuska agencija, vremena promijenila, a predsjednik Bolivije Evo Morales izražava veliko divljenje prema revolucionarnom lideru.

Memorijalnoj ceremoniji u Boliviji prisustvovaće i četvoro Čeove djece.

"Da nije umro u Boliviji 1967, Latinska Amerika bi sada bila slobodna, suverena, nezavisna i socijalisticka, a to je ono što je on želio", rekao je za AFP Čeov brat Huan Martin Gevara, koji živi u Argentini.

Huan je uvjeren da bi Če trijumfovao da je ostao živ.

"Njegov moto je bio - sve ili ništa", dodao je Huan Gevara.

Mit o Čeu kao personifikicaji pobune rođen je dana kada je ubijen u 39. godini.

Fidel Kastro ga je, u govoru kojem je tokom trodnevne žalosti prisustvovalo oko milion ljudi, nazivao "umjetnikom revolucionarnog ratovanja".

Vremenom - preko majica, postera i beretki sa njegovim likom, Če je postao simbol kapitalističkog potrošačkog društva - protiv čega se borio.

"Mitovi postoje jer su ih društva stvorila. Rekao bih da su dva najpoznatija lika na svijetu Hrist i Če. Prijatelj mi je rekao da pretjerjuem i da je Hrist poznatiji. Naravno, on je umro prije 2.000 godina, a Če prije 50. Nećemo biti tu da bismo to vidjeli, ali Če će i za 300 godina biti Če. Nadam se da će se pojaviti još neko kao što je bio Če", priča Huan Gevara (74).

Če Gevara je 1952. i 1953. putovao širom Latinske Amerike i bio je šokiran ekonomskim razlikama regiona. Taj put koji je trajao devet mjeseci ovjekovečio je knjigom "Dnevnik motocikliste" na osnovu koje je 2004. godine snimljen i istoimeni film.

Uprkos stalnim putovanjima, uspio je da 1953. godine završi medicinu.

Poslije studija medicine i čestih putovanja na kojima je stekao svoja uvjerenja, Gevara, rođen u Rozariju u Argentini, upoznao je u Meksiku 1955. godine Raula i Fidela Kastra i pridružio se gerilskoj borbi kubanskih revolucionara, koja ih je dovela na vlast u Havani 1959. godine.

Taj događaj mu je dramatično promijenio život.

Od svojih kubanskih drugova zadržaće nadimak "Če", tipičan argentinski uzvik kojim se privlači pažnja sagovornika, pozdravlja se ili izražava iznenađenje.

Bolivijska vojska je u pratnji dvojice kubansko-američkih agenata CIA, uhvatila 8. oktobra 1967. Čea sa manjom grupom izgladnjelih gerilaca.

Ranjenog u borbama, Gevaru su odveli u napuštenu školu u mjestu La Igera gdje je proveo posljednju noć. Sutradan je pogubljen.

Revolucija koju je pokrenuo u Boliviji umrla je zajedno sa njim.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije