Život

Ursula Štrupe: Bez ravnopravnosti nema integracije

Ursula Štrupe: Bez ravnopravnosti nema integracije
Ursula Štrupe: Bez ravnopravnosti nema integracije

BEČ - Integracija je mogućnost da se ravnopravno razvijate i živite. To znači jednaka prava na obrazovanje, zdravstvo, rad i zapošljavanje. Jer bez obzira na to koliko se neko osjećao povezanim sa zemljom rođenja, on treba da se osjeća prihvaćenim i u zemlji u kojoj živi.

Ovo je rekla za "Nezavisne" Ursula Štrupe, rukovodilac Službe za integracije grada Beča, u kojem je obilježeno 50 godina od dolaska radnika na privremenom radu (gastarbajtera) sa područja nekadašnje Jugoslavije.

Dolazak tih generacija, posebno iz Srbije, Hrvatske ili BiH, Austrijanci danas pamte i po pogrdnom nazivu "uš", koji im je bio namijenjen, ali koji se, na sreću, nije dugo zadržao.

Vezivali su to za "čuješ" ili "čueš", koje su češće čuli na ulicama i gradilištima nego do tada.

Sedamdesetih godina je počela kampanja suzbijanja pogrdnog ponašanja prema gastarbajterima. Beč je tada bio u plakatima radnika u odijelu i dječaka koji poručuje: Ja se prezivam Kolarić, ti se prezivaš Kolarić, pa zašto onda "uš"?!

"Proslavili smo 50 godina od dolaska Jugoslovena u Beč na privremeni rad. Zahvalni smo im na svemu što su uradili i izgradili. To su sada generacije starijih ljudi koji imaju praunuke rođene u Austriji, zatim imamo čitave porodice koje su doselile tokom rata", objasnila je Štrupe.

Mnogo prije toga poččelo je iseljavanje prema ovom dijelu Austrije, posebno, kako ona kaže, iz Srbije i BiH, pa to, kako tvrdi naša sagovornica, traje više stotina godina.

"BiH je na petom mjestu po broju doseljenika. Odnosno, prema podacima od 1. januara 2016. imamo 1,8 miliona stanovnika u Beču, ali taj broj stalno raste. Prema državljanstvu i mjestu rođenja gledano, to je 67,1 odsto onih s austrijskim državljanstvom, koji su rođeni u Austriji, a od toga 2,2 odsto koji su iz BiH. Prije BiH su Poljska, odnosno Njemačka, Turska i Srbija", objašnjava Štrupe.

Pri zahtjevu za boravišnu vizu, primjenjuju se restriktivna pravila, čak i za visokoobrazovane. Zagarantovan posao ili spajanje članova porodice, neke su od olakšavajućih okolnosti ukoliko aplicirate, uz obavezno poznavanje jezika (A1). Većina koja uspije, nikada se više ne vrati na trajnu adresu u zemlju rođenja.

Grad Be je već godinama unazad po svim relevantnim parametrima najpoželjniji za život, na šta utiče sigurnost, niža stopa diskriminacije i rasizma, u odnosu na sve druge krajeve Evrope.

"Od malih nogu utičemo na promociju različitosti i prava na to. Najvažnije je izgraditi klimu da se niko ne treba osjećati loše jer je drugačiji ili da niko ne smije obezvređivati nečije različitosti. Na tome radimo sistematski, od najmanjeg uzrasta", ističe Štrupe.

Istraživanja su pokazala da najviše predrasuda o nečemu imaju oni koji nikada nisu imali dodira s tim, dodaje ona, a sa druge strane, kako naglašava, mediji pokušavaju stvoriti sliku u kojoj opasnost poistovjećuju s nepoznatim.

"U tamno doba fašizma, nažalost, pokazalo se da ni to što su ljudi naviknuti jedni na druge, ne sprečava negativne reakcije", kaže Štrupe.

Zbog toga je, kako ističe, veoma važno svakodnevno raditi na izgradnji dobre klime za sve, bez razlike.

"Jednostavno, kao što već i imamo, ozbiljne kazne za diskriminaciju svake vrste, radimo na tome da ljudi u svijesti prihvate da je to loše i neprihvatljivo. Tu je i dobra socijalna klima, socijalna politika, stanogradnja, tržište rada, zdravstvo, obrazovanje i na tome ne posustajemo. Finansiramo uččenje jezika, afirmišemo da svako njeguje učenje svog maternjeg jezika. Funkcionalnije je, ali je i mogućnost za nova doseljavanja i poslovanje s velikim koncernim preduzećima", kaže Štrupe.

Sporazum

Trećeg aprila 1966. godine stupio je na snagu Sporazum između SFR Jugoslavije i Republike Austrije o regulisanju zapošljavanja jugoslovenskih radnika u Austriji.

Jugoslovenski radnici su već sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka činili najveću grupu stranih radnika u Austriji i njihov broj je tokom šezdesetih i sedamdesetih godina stalno rastao.

Četvrtina Belija ima strano porijeklo

Beč je sedmi najveći grad Evropske unije i drugi najveći u njemčakom govornom podruju, ima 1,8 miliona stanovnika, koji žive na 415 kilometra kvadratnih teritorije glavnog grada Austrije. Po broju stanovnika Beč je ubjedljivo najveća od devet pokrajina Austrije, dok je površinom najmanja pokrajina. Skoro četvrtina stanovnika Beča je stranog porijekla. Plate u gradu su veće od austrijskog prosjeka, a nezaposlenost malo iznad devet odsto, što je za nekoliko odsto više od austrijskog prosjeka.

 

 

 

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije