Prije tačno godinu dana Kremlj je pomogao organizovati nelegalan i nelegitiman "referendum" na Krimu, koji je kulminirao ruskom aneksijom Krima, nasilnim prekrajanjem granica Evrope i produbljivanjem krize u istočnoj Ukrajini.
Takozvani referendum, na brzinu pripremljen u samo dvije sedmice, predstavljao je ismijavanje demokratije. Nezavisni međunarodni posmatrači nisu bili prisutni. Umjesto njih, elitne ruske jedinice - "mali zeleni ljudi", kako ih je nazvalo lokalno stanovništvo, provele su volju predsjednika Putina na terenu. U vezi s porijeklom tih boraca ne bi trebalo biti nikakvih iluzija. Bez obzira na to što nisu nosili službena obilježja, njihova oprema, uvježbanost i naglasak pokazivali su da je riječ o Rusima.
Pred referendum ukrajinske televizijske stanice na Krimu su ugašene, a svi koji su govorili protiv ruske vojne okupacije suočeni su s prijetnjama i zastrašivanjem. Od tada, neki od njih su nestali, a neki su pronađeni mrtvi, a na jednom tijelu pronađeni su tragovi mučenja.
Sve ovo učinjeno je pod lažnom tvrdnjom ruskog vođstva kako su prava rusofonog stanovništva na Krimu ugrožena od strane službenog Kijeva. To cinično opravdanje nije se pokazalo nimalo vjerodostojnim.
U stvari, prošle sedmice je Vladimir Putin javno u intervjuu priznao kako je planirao aneksiju Krima sedmicama prije takozvanog referenduma. Sve to vrijeme on je govorio međunarodnoj zajednici kako nije uzimao u obzir mogućnost pripojenja Krima Rusiji, te je negirao prisutnost ruskih trupa na poluostrvu.
Znamo da prijetnja rusofonom stanovništvu nikad nije postojala na Krimu, niti u nekom drugom dijelu Ukrajine. Neposredno prije aneksije visoki komesar OSCE-a za nacionalne manjine ustvrdio je kako nema dokaza o postojanju ikakvog nasilja ili prijetnji.
U stvari, u izvještajima Ujedinjenih naroda, Ureda visokog komesara za ljudska prava, kao i komesara za ljudska prava Vijeća Europe jasno stoji kako su ljudska prava na Krimu postala ugrožena tek nakon ruske okupacije. Posljedice su posebno osjetile manjine na Krimu, kao što je značajno velika zajednica krimskih Tatara.
Vrlo je važno da se značaj aneksije Krima ne potcjenjuje. Agresivne akcije Rusije na Krimu i u regiji Donbas nisu samo prijetnja Ukrajini, već i ostatku Evrope.
Aneksijom ukrajinske teritorije, kršenjem ukrajinskog teritorijalnog integriteta, te destabilizacijom istočne Ukrajine stalnim slanjem vojske i opreme, Rusija se suprotstavila demokratskim načelima 21. vijeka, te odbacila pravila ponašanja u međunarodnim odnosima.
Takve akcije su očito kršenje niza ruskih međunarodnih obaveza, uključujući i povelju UN-a, Helsinški završni akt i sporazum iz 1997. između Ruske Federacije i Ukrajine o statusu Crnomorske flote. Zbog ovog je Rusija izolovana u Vijeću sigurnosti UN-a, kao i u široj međunarodnoj zajednici.
Kao rezultat, sve države članice EU moraju se spremno suočiti s izazovom koji rusko djelovanje predstavlja za naše zajedničke vrijednosti i sigurnost. Niti jedna zemlja, bez obzira na njenu veličinu, ne može izigrati međunarodne norme bez suočavanja s posljedicama.
Ilegalna aneksija Krima od strane Rusije ne smije biti prihvaćena kao nova realnost. Činjenica je da je aneksija ilegalan čin, da je Krim okupiran, te da najranjivije grupe građana Krima snose posljedice neliberalnih ruskih politika.
Da Rusija nije izvršila ankesiju Krima prošle godine i natjerala stanovništvo na glasanje na referendumu pred nišanom, lokalno stanovništvo bi se bavilo svojim poslovima u miru, kao što je i radilo protekle 23 godine, bez zastrašivanja, bez oskudice i opasnosti za život koji dolaze kao posljedice ruske aneksije Krima.
Postoji izlaz iz ove situacije. Rusija još može povući svoje trupe s Krima i iz istočne Ukrajine, ponašati se u skladu sa sporazumom iz Minska, te pustiti ukrajinsko stanovništvo da nastavi upravljati svojom zemljom.
Sve dok se to ne dogodi, mi nećemo ignorisati ono što se dogodilo na Krimu. Naša pozicija je jasna i određena - aneksija Krima je neprihvatljiva i mi ćemo nastaviti braniti naše vrijednosti sankcijama koje kažnjavaju odgovorne za izdvajanje Krima iz teritorijalnog sastava Ukrajine.
Sljedeći tekst jasno objašnjava stav Ujedinjenog Kraljevstva po pitanju Krima. Britanski ambasadori širom Evrope podijelili su ova razmišljanja sa čitaocima u njihovim zemljama. Ovo pitanje je veoma relevantno za Bosnu i Hercegovinu kao zemlju u Evropi koja ima bliske odnose s Istokom i Zapadom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.