Kolumne

Genocid, izbori, anatema

Još jedan genocid Srbije?

Stvari se, po principu spojenih sudova, stihijno prelivaju iz jedne u drugu zemlju koje su zajedno bile u počivšim Jugoslavijama. Poslednja je teška makedonska kriza koja može rezultirati apsolutnim bezvlašćem u toj zemlji, s jedne strane, a s druge teškom svađom sa Srbijom.

Navodno, opozicionom lideru Zoranu Zaevu stranke etničkih Albanaca su kao uslov za saradnju i formiranje nove vlade izručile zahtev da se Srbija tuži za genocid nad Albancima počinjen od 1912. do 1956. godine na teritoriji današnje Makedonije. To bi obuhvatilo period od 33 godine kad Makedonija nije postojala kao država u sadašnjim granicama i sadašnjem sastavu, pa je pretpostavka da bi tužbom etnički Albanci dokazali da su stariji starosedeoci od makedonskih starosedelaca, što bi sledstveno u nekoj budućnosti vodilo ka federalizaciji Makedonije na etničkoj osnovi, pa otcepljenju albanskog entiteta.

I na koncu pripajanju onome što se čitav vek naziva projekat velika Albanija.

Zaev zalud demantuje takvu vrstu dogovora, Makedonija sedmicama vri. Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov ne da Zaevu mandat za sastav nove vlade, iako je ispunio ustavnu obavezu da prikupi dovoljan broj poslanika većine. Makedonija se na dva koloseka deli, unutar makedonskog nacionalnog korpusa na pristalice Zaeva i eks-premijera Gruevskog, navodno federaliste i unitariste, ali i etničkoj osnovi između Makedonaca i Albanaca.

Srbija je neka vrsta kolateralne štete. Iako je teško zamisliti da će bilo koji razuman pravnik sastaviti navodnu tužbu, a još teže da je Međunarodni sud pravde u Hagu uvrsti u svoj dnevni red, ovakva najava, makar i samo kao spekulacija, udružena sa najavom stvaranja kosovske vojske, otvara perspektivu novih sukoba. U najmanju ruku signal je za nove nacionalne hegemonizacije. Što je, sledstveno, odličan adut u aktuelnoj predsedničkoj kampanji u Srbiji, posebno onih kandidata koji imaju program baziran na srpstvu i tzv. projektu velika Srbija.

 

***

U Srbiji je u toku najkraća kampanja od ponovnog uvođenja višestranačja pre više od četvrt veka, koju zasad zvanično trče samo trojica kandidata koji su ispunili prvi uslov i predali overene potpise podrške građana. To su aktuelni premijer Aleksandar Vučić, kog je podržala i kompletna vladajuća koalicija, bivši zaštitnik građana Saša Janković, kao kandidat grupe građana, te Vojislav Šešelj, kao kandidat Srpske radikalne stranke. U četvrtak je i bivši ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić predao petnaestak hiljada overenih potpisa, pa će izvesno i on u trku.

Ostali potencijalni kandidati imaju do 12. marta rok za prikupljanje najmanje 10.000 overenih potpisa, inače ispadaju iz arene.

Sva istraživanja javnog mnenja pokazuju da Vučić ima ogromnu prednost i velika je verovatnoća da će pobediti već 2. aprila, za kada su izbori zakazani, ili u drugom krugu, na Uskrs, 16. aprila, kada će najverovatnije biti drugi krug. Ako ga bude uopšte.

Za Vučićevu ogromnu prednost ima više objašnjenja; prvo je fakat da je on godinama najpopularniji političar u zemlji. Drugo, da sa najmoćnije premijerske pozicije ima sve resurse u svojim rukama, ne samo svoje parlamentarne stranke i vladajuće koalicije, već i državne resurse. Treće, najuticajniji mediji se utrkuju da mu ustupe prostor, kako kao premijeru, tako i kao kandidatu. Četvrto, ali ništa manje važno, jeste da je Vučić lično određivao rokove svih izbornih radnji, uključujući dan održavanja izbora i time ostale kandidate doveo u stupicu kratke zvanične kampanje i komplikovane procedure u koju su dan pre raspisivanja izbora uvedeni i notari (za overu potpisa).

Na koncu, jedna od njegovih najvećih pouzdanica, predsednica parlamenta Maja Gojković praktično je suspendovala Skupštinu i tako onemogućila pobornike opozicionih kandidata da direktne prenose indirektno koriste za kampanju.

Zahvaljujući tome što Vučić drži sve političke dizgine u svojim rukama, dva dana posle raspisivanja izbora predao je gotovo 60.000 overenih potpisa, što je posao koji se u ta dva dana naprosto fizički nije mogao obaviti, što opet znači da su iskorišćeni partijski i državni resursi da i tu ostvari prednost. Ima i video-snimaka noćnog rada nekih matičnih službi.

Doda li se tome da je ranijim izmenama zakona omogućeno da se novac koji stranke dobijaju za redovan rad koriste i za izborne troškove, a namenski novac iz budžeta se na ravne deli kandidatima tek kada se objavi zbirna lista (posle 18. marta), jasno je da su svi uslovi protiv kandidata, posebno onih iza kojih ne stoje parlamentarne stranke. S tim, što taj novac koji dobiju ne može da pokrije ni najjednostavniju kampanju. 

 

***

"Ukoliko organizujete ovu pagansku manifestaciju tokom posta, pravoslavna Eparhija bačka će objaviti saopštenje i pozvati vernike da stanu u odbranu svetog posta. Za vreme održavanja Pihtijade kapije porte hrama će biti zatvorene, a sa zvonika će se svakih pola sata oglašavati mrtvačko zvono. Svi članovi Upravnog odbora Pihtijade biće anatemisani iz Crkve, sveštenik neće ulaziti u njihove domove, jedino će im biti dozvoljeno krštenje dece jer ona nisu kriva za greh i ludost roditelja", zapretio je episkop bački Irinej (Bulović) žiteljima Rumenke, mesta nadomak Novog Sada, poznatog po tradicionalnom održavanju Pihtijade.

Ova turistička i gastronomska manifestacija  u mesto lepog imena dovodi stotine izlagača iz zemlje i regiona, hiljade gostiju željnih dobrog zalogaja, obezbeđuje Rumeničanima dobar prihod i mogućnost za sklapanje i proširivanje poslova. Zbog duge i hladne zime nije održana pre Velikog (Uskršnjeg) posta, a zbog osetljivosti pihtija na toplotu ne sme da čeka vreme posle Uskrsa. I eto belaja, koji je, uzgred, izostao pre nekoliko godina kada im je isti episkop dao blagoslov, iako je i tada bio Veliki post.

Zašto je sve ovo važno? Pa, zbog toga što je Srbija po Ustavu sekularna država, što bi trebalo da znači da se Crkva ne meša u poslove svetovnih vlasti, a svetovna u crkvene poslove.

Popovima i monasima bi dobro pastve trebalo da bude na prvom mestu, a i Stari zavet ima načelo da greh ne ulazi na usta, nego iz njih izlazi, koje i postoji za izuzetne situacije. Napokon, Rumeničani će, ako ništa, oni koji veruju biti bolji vernici ako nisu u strahu od prvog među njima i sopstvene crkvene opštine, anatema i kletvi, bez mrtvačkih zvona i izopštavanja.

No, o tome treba da brinu crkveni oci, a gradskim, u ovom slučaju novosadskim vlastima i privrednicima Rumenke ostave da vode svoje poslove kako znaju i umeju. Na korist svih.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije