Rijetke su knjige koje istovremeno plijene aktuelnošću teme, briljantnom argumentacijom, intelektualnim šarmom i blistavim spisateljskim darom. A upravo takva je knjiga Slobodana Reljića "Kriza medija i mediji krize", koja se pojavila prošle godine u izdanju beogradskog "Službenog glasnika".
Slobodanu Reljiću, dugogodišnjem novinaru, uredniku NIN-a sa najdužim stažom, danas profesoru Učiteljskog fakulteta u Beogradu, pošlo je za rukom da majstorski objasni istoriju novinarstva unajmljenog u "medijskoj industriji" i njegovu transformaciju u "industriju svijesti" (Encesberger). Vivisekciju slobodne štampe, "tog najzanosnijeg pojma u predstavljanju moći demokratije", Reljić smješta u vremenski okvir koji je započeo Zolinim "Optužujem" i koji završava Bi-Bi-Sijevim lažima sa Tjenanmena (i Si-En-En najavama "humanitarnih intervencija"), kada je postalo jasno da su svjetionici slobodnog novinarstva postali "privjesak zapadnog sistema i teledirigovani propagandni pogoni".
U šest poglavlja obimne knjige (460 strana) autor vješto vodi čitaoca kroz metamorfoze moći kapitalizma i (ne)moći demokratije (prelazak sa vladanja na manipulisanje), posebno objašnjavajući kako je antiintelektualizam postao moć, a novinarstvo "trgovina otrovom na veliko". Argumenti na kojima Reljić zasniva i brani svoje teze ne ostavljaju čitaoca u dilemi: "biznismen je svuda; on puni kofere političkih partija; on je vlasnik ili kontroliše uticajne novine ili agencije masovne kulture; on sedi u upravnim odborima univerziteta i škola; on pokreće i finansira kulturna događanja; njegov glas dominira u svim sobama gde se donose realne odluke" (Hofstadter). Zamašna literatura koju je autor koristio (oko 400 izvora) pomoći će čitaocu da proširi uvid u problematiku i razriješi vlastite dileme. Taj autorov napor je vrijedan pažnje.
Argumenti na kojima Reljić zasniva i brani svoje teze ne ostavljaju čitaoca u dilemi: "biznismen je svuda"
Studenti novinarstva, kojima bi se ovo štivo trebalo toplo preporučiti, ako ne i učiniti obaveznim, naći će u ovoj knjizi ne samo indeks relevantnih autora iz oblasti novinarstva, nego i autoriteta iz mnogih društvenih disciplina, čija razmišljanja o ulozi medija prosto fasciniraju. Tako će autor na jednom mjestu citirati Balzaka, koji je u svojoj knjizi "Izgubljene iluzije" zapisao: "Novine umesto da vrše sveštenu službu, postale su sredstvo političkih stranaka, od sredstva pretvorile su se u trgovinu; i, kao i svaka trgovina, nemaju ni vere ni zakona... List više ne postoji da prosvećuje, nego da laska raznim razmišljanjima. I zato će svi listovi, u jednom određenom vremenu, postati podli, dvolični, bestidni, lažljivi, razbojnički, oni će ubijati ideje, sisteme, ljude, i samim tim će napredovati. Koristiće se preimućstvima svih razumnih bića: zlo će činiti, a niko neće biti kriv za to..."
Objašnjavajući u posljednjem poglavlju funkcionisanje pojednostavljenog mehanizma usmjeravanja i harmonizovanja interesa velikog biznisa Imperije, političkih interesa Imperije i ciljeva korporativne medijske industrije, autor će zaključiti da je "model slobodnog novinarstva kakav danas poznajemo u temelju ugrožen" i da takav kakav je neće preživjeti. Jetko će zaključiti: kuknjava novinara danas zvuči kao glas prevarenih prostitutki.
A čitaocu, koji uspije da dublje zaroni u meandre briljantne Reljićeve analize, neće biti teško da zaključi da su slobodno novinarstvo uništili isti oni koji uništavaju nacionalne ekonomije, međunarodnu pravdu, nacionalne kulture, prirodu, vazdušni omotač, zdravlje, porodicu i čovjeka!
Branko Perić, sudija Suda BiH, napisao je prikaz knjige Dr Slobodana Reljića ''Kriza medija i mediji krize'', u izdanju JP Službeni glasnik, Beograd, 2013
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.