Posao u javnim institucijama na svim nivoima u BiH veoma teško se dobija, ali i još teže gubi nakon što vam se poklope zvijezde, politička podrška ili rodbinske veze koje vas ustoliče na radno mjesto u takozvanoj državnoj službi.
Kemal Huseinović, na primjer, nije s pjesmom i bez po muke postao generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK). Prije imenovanja na ovu funkciju, na kojoj je od 1. oktobra 2003. godine, Huseinović je diplomirao elektrotehničke nauke, radio u bh. diplomatiji, potom magistrirao. U njegovoj zvaničnoj biografiji ne piše niti će ikada pisati da mu je direktorsko mjesto u Ragulatornog agenciji Vijeće ministara BiH dalo isključivo zato što su se politički partneri tako dogovorili. Tog podatka nema ni u biografijama ostalih rukovodilaca, što ne znači da su i oni mogli zaposjesti fotelje bez saglasnosti šefova stranaka koje čine parlamentarne većine.
Huseinović bi mogao biti samo izuzetak po dužini trajanja mandata, koji je formalno istekao 1. oktobra 2007. godine. Uprkos toj činjenici, svih ovih gotovo sedam godina on poslove generalnog direktora RAK-a obavlja bez ikakvog ograničenja: odgovoran je za sve regulatorne funkcije u oblasti emitovanja i telekomunikacija, za sva kadrovska rješenja u Agenciji i sve administrativne obaveze. Povremeno ga, vjerovatno, malo potresu medijski napisi kako je nelegalno na funkciji i kako je Vijeće ministara dva puta - 2007. i 2009, nakon što je ponovo konkurisao za generalnog direktora, nije htjelo da potvrdi njegovo imenovanje. Ni pravnici ne znaju da li je Kemal Huseinović zadnjih sedam godina zakonito vršilac dužnosti direktora jer nema propisa koji može dešifrovati šta znači zaključak Vijeća ministara od 27. septembra davne 2007. godine da on "nastavlja vršiti funkciju do okončanja nove konkursne procedure za generalnog direktora Agencije".
Bila su od tada najmanje dva konkursa, novi menadžer RAK-a nije imenovan, niti je Vijeće ministara svojim novim zaključkom definisalo šta je Kemal Huseinović u ovoj agenciji, koja izdaje i oduzima dozvole, dodjeljuje frekvencije, kažnjava ili prešutno odobrava propuste u elektronskim medijima. Dolaskom "nove" vlasti 2010. godine politički partneri usaglasili su se da Regulatornu agenciju treba vratiti u zakonske okvire, imenovati njeno novo vijeće, a onda i novog generalnog direktora. Partneri, prije nego što su se posvađali, bili su saopštili da su dogovorili da mjesto šefa RAK-a treba pripasti Srbima. Pozicija je bila obećana SDS-u, koji je kasnije istjeran iz većine na nivou BiH, tako da sada SNSD računa da mu pripadne ovaj kolač. Novoizabrano Vijeće RAK-a ove godine raspisalo je konkurs i jednoglasno predložilo Srđana Rajčevića za Huseinovićevog nasljednika.
Huseinović bi mogao biti samo izuzetak po dužini trajanja mandata, koji je formalno istekao 1. oktobra 2007. godine
Uzalud, jer su vladajuće stranke u međuvremenu opet, kako uvijek i biva u izbornoj kampanji, postale smrtni neprijatelji. Zato Vijeće ministara ignoriše zakonski rok po kojem se već trebalo izjasniti o potvrđivanju imenovanja Rajčevića. Jedni ministri bi da se okonča sapunica o direktoru RAK-a, drugi bi, jednako zabrinuti za svoj rezultat na predstojećim opštim izborima, željeli da se uz direkora RAK-a imenovanja izvrše u još desetak institucija, gdje je rukovodiocima istekao mandat. Obje strane, u kojima dominiraju SNSD i SDP, svoje zahtjeve potkrepljuju tvrdnjom da je potrebno poštovati nacionalni balans na rukovodećim mjestima i osigurati da institucije funkcionišu u punom kapacitetu s legalnom upravom. Kako to kod nas biva, i u predizborno i u postizborno doba, problem je što sve strane zakonitost i nacionalni balans tumače svako po svojoj potrebi ne bi li u nadmudrivanju i trgovini dobili maksimalno od zacrtanog.
Odugovlačenjem imenovanja SDP bi mogao izgubiti više nego ostale vladajuće stranke na državnom nivou - SNSD i HDZ BiH. Za razliku od ove dvije stranke, SDP, zvanično, u dosadašnjem dijelu mandata nije bio uspješan u postavljanju svojih ljudi za direktore u bh. institucijama. Nastave li insistirati da se sva imenovanja riješe u paketu, postići će samo to da Kemal Huseinović ostane na čelu RAK-a i time potvrditi osnovanost tvrdnji svojih oponenata kako je Huseinović zadnjih godina zapravo SDP-ov čovjek. Bio v.d. ili generalni direktor s punim legitimitetom, Huseinović će u tom slučaju ostati šef Agencije, po zakonu nezavisne i neprofitne, koja zarađuje ogroman novac i može disciplinovati RTV stanice i telekom operatere. Moći RAK-a svjesni su u svim političkim taborima i upravo bi strah od zadržavanja SDP-ovog Huseinovića mogao natjerati HDZ i SNSD da u Vijeću ministara popuste pa uz potvrdu imenovanja Srđana Rajčevića daju saglasnost da novi šefovi budu izabrani i u drugim institucijama. Ovu trgovinu olakšava i činjenica da još jedna agencija, takođe nezavisna i neprofitna, od osnivanja 2009. godine opstaje s privremenom upravom na čelu. Sjedište te Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) je u Mostaru, a o sastavu njene nove uprave ranije su se dogovorili SDP i HDZ BiH. Socijaldemokrati su svog kandidata predložili za zamjenika predsjednika Uprave, a zet lidera HDZ BiH kandidiran je za predsjednika Uprave BHANSA. Hoće li sva ova imenovanja biti završena na sjednici Vijeća ministara u četvrtak, zavisiće isključivo od toga da li među strankama postoji ravnoteža političke moći ili dominira strah od rezultata novih izbora. Zbog tog straha bi neke stranke mogle popustiti u trgovini pristajući na sve ponuđeno jer novu priliku za upravljanje kadrovskim križaljkama neće imati nakon 12. oktobra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.