Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.
Bilo je ostavki, svađa, natezanja i pokazivanja mišića, ali sad je bar s tim gotovo. Ostalo je još da se oni istinski partijski ziceraši nađu na kompenzacionim listama pa da procedura bude kompletna.
Iako nije najmoćnija funkcija u državi, koplja su se najviše lomila oko kandidature za člana Predsjedništva BiH. Čak šesn'est kandidata pretenduje na tri fotelje predviđene za Srbina, Bošnjaka i Hrvata. Njih najmanje se kandidovalo iz Republike Srpske, Željka Cvijanović ispred vladajućeg bloka, Mladen Ivanić ispred opozicije, te javnosti manje poznat Goran Zmijanac ispred još manje poznate stranke, SPP-a.
Iako je izbor Cvijanovićeve bio već izvjesno vrijeme potpuno izvjestan, opozicioni blok ili Savez za promjene, kako sebe vole nazivati na pres-konferencijama, izrežirao je u javnosti pomalo smiješnu situaciju sa Ivanićevom kandidaturom. Naime, stvari su na trenutak poprimile dramatičan tok pa je jedan od dva potpisnika Saveza, SNS Jovana Hadži Mitrovića, optužio SDS da ga je prevarila jer im je dao bjanko potpisane kandidatske liste na koje su bez njegovog pristanka upisali lidera PDP-a.
Tako da je u javnosti i dalje poprilično nejasno koga predstavlja Ivanić, Savez za promjene, koji formalno-pravno, ali ne i nebitno, čine samo dvije partije, i to SDS i SNS, ili opozicioni blok više stranaka koje nemaju zvaničnu ovjerenu koaliciju, već samo interni dogovor da u javnosti nastupaju kao Savez smatrajući da će takvim pristupom uspjeti privući što veći broj glasača.
U javnosti je i dalje poprilično nejasno koga predstavlja Ivanić, Savez za promjene ili opozicioni blok
Ostaje nejasno zašto se SDS uopšte upustio u priču sa Mitrovićem kada je njegov politički kapacitet prije formiranja Saveza bio ravan nuli. Ovako su Mitrović i SNS dobili priličnu pažnju javnosti i medija, ima i materijala za izbornu kampanju, a vjerovatno će koristiti sva pravna sredstva da ospore kandidate Saveza. Do koje granice i institucije će to sve ići, teško se može reći, ali CIK ili Sud BiH vjerovatno će imati posla. Priča o navodno "ubačenom" elementu od strane vladajućih je prilično nategnuta jer su imali i više nego dovoljno vremena da se dobro preispitaju. Sada je pitanje koliko će im štete moći nanijeti Mitrović?
Što se tiče kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva, nikad do ovih izbora nije bilo više zanimljivijih kandidata. Ipak, najveće iznenađenje stiglo je iz SDP-a, koji je za tu poziciju kandidovao novinara i urednika kontroverzne emisije "60 minuta" na FTV-u Bakira Hadžiomerovića. Nedavno sam ga sasvim slučajno sreo na humanitarnoj akciji BHT-a, gdje je nastupao sa svojim bendom, te se požalio da već godinama "ništa ne radi, a prima platu".
Koliko će SDP i Bakir lično profitirati iz ove čitave priče, znaće se u oktobru, ali sve liči na to da je Zlatko Lagumdžija u nekom "tajnom" dogovoru sa vrhom SDA kandidaturom Bakira olakšao put politički poznatijem Bakiru Izetbegoviću da dođe do drugog mandata u Predsjedništvu BiH. Ako i bude izborne utakmice, ona bi se mogla voditi između Fahrudina Radončića, moćnog medijskog biznismena i lidera SBB-a, i Izetbegovića, baš kao i prije četiri godine, kada je Radončić izgubio za par hiljada glasova.
Ostali kandidati nemaju neku realnu ni stranačku ni političku snagu, iako je među njima dosta javnosti poznatih imena poput Mustafe Cerića, Emira Suljagića ili Mirsada Kebe. Međutim, njihove kandidature su više usmjerene za oduzimanje glasova "protivniku" i plod su manje poznatih stranačkih dogovora, koji budu jasniji tek nakon sabiranja rezultata.
Najmanje iznenađenja ima u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva, a izborna utakmica će se voditi između Dragana Čovića, lidera HDZ-a, i Martina Raguža, koji je preuzimajući "devedesetku" unio dodatni razdor u hrvatsko glasačko tijelo. Ove godine naruku im ide i prećutni dogovor stranaka sa većinskim bošnjačkim glasačkim tijelom da ne ističu kandidate za ovu poziciju.
Ostaje nejasno zašto se SDS uopšte upustio u priču sa Mitrovićem kada je njegov politički kapacitet prije formiranja Saveza bio ravan nuli
Čak je Željko Komšić odstupio od prakse po čijoj je matrici odradio dva mandata u Predsjedništvu, što je prethodnih godina prilično frustriralo hrvatske stranke, pa je njegova Fronta kandidovala potpuno nepoznatu Zoru Terzić-Šeremet. Čisto da zadovolji formu svog stranačkog statuta.
E, sad, koliko su birači zadovoljni ponuđenim, ipak treba opstaviti za 12. oktobar jer ovogodišnji izbori su prilično neizvjesni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.