Kolumne

Zastava i zdrav razum

Branko Perić
Branko Perić

Prokletstvo zastava nikako da nas ostavi na miru! Što se više udaljavamo od onog nesrećnog vezivanja zastava 1992. godine, sve nas više proganja. Treba zbog toga biti zabrinut. Kad se zastave razviju, sva pamet je u trubi, nije li neko davno rekao!?

Rat sa jednom zastavom vodi se na samom državnom vrhu. Jedni je unose, drugi kradom iznose. U tom tužnom političkom performansu i jedni i drugi se pozivaju na ustav, zakone i pravo. Kad čovjek tamo zaviri, uvjeriće se da u tom pravnom improvizorijumu o upotrebi zastava nema gotovo ništa.

Nema izgleda da se problem sa zastavom razriješi u dogovoru trojice u liku predsjednika. Nema, jer nije predviđen sud pred kojim bi se sporenje okončalo! Kroz istoriju civilizacije ovakve slučajeve su preuzimali Tribunali Zdravog Razuma. Na logici zdravog razuma nastale su norme ljudskog ponašanja, kroz koje se kasnije uobličavalo običajno pravo, koje je i danas  izvor prava u državama takozvane vladavine prava, a na kraju i korpus državnog prava.

Ako bi se i danas problem zastave, koji prijeti da parališe rad najvažnije državne institucije, iznio pred neko Vijeće zdravog razuma, ono bi u njegovom razmatranju prvo pošlo od pitanja da li je entitet (čija je zastava nepoželjna) pravna fikcija ili realnost koja ima ustavnopravnu suštinu. Naravno, ne bi bilo spora oko toga da su entiteti društvena i ustavnopravna realnost koja konstituiše BiH kao državu, jer bez njih ni država kao takva ne bi postojala. Ako jesu realnost, onda imaju pravo da budu kao takvi obilježeni simbolima kakvi su zastava, grb i himna, što u praksi entiteti i jesu (po svojim ustavima i zakonima entiteti imaju svoje simbole!). Ako imaju svoje neosporene simbole, zaključiće Vijeće zdravog razuma, onda imaju i pravo da te svoje simbole bez ograničenja ističu tamo gdje su njihovi interesi.

Za svaki slučaj, a znajući kako su u zemlji sumnjivih zastava stvarani i usvajani zakoni, Vijeće zdravog razuma bi zavirilo u ustave i zakone da utvrdi da možda negdje ne postoji zabrana postavljanja zastava entiteta pored državne zastave. Pažljivo listajući ustave i zakone, Vijeće zdravog razuma neće pronaći takvu zabranu, zbog čega će zaključiti da treba uzeti da je dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno. I, za svaki slučaj, ili opreza radi, kako bi to rekli nesigurni pravnici, postaviće pitanje da li bi postavljanje zastave entiteta pored državne zastave prouzrokovalo neku štetu za državu i njene narode? I tu će Vijeće zdravog razuma  lako zaključiti da štete nema, pozivajući se na opštepoznatu činjenicu da su entiteti dva ravnopravna dijela BiH! Ako su entiteti ustavnopravni dio države, onda su, takoreći, u nekom smislu i njihove zastave dio državne zastave, zbog čega zdrav razum ne razumije zašto bi entitetske zastave ugrožavale ili umanjivale ustavnopravni značaj države!?

Zatim bi Vijeće zdravog razuma razmotrilo opšti kontekst bh. društva, nakon čega bi zaključilo da multietnička društva (kakvo je bh. društvo!), imaju obavezu da grade politiku zajedništva i da njeguje zajedničke vrijednosti,  zbog čega u njemu treba da bude dozvoljeno sve što ljude povezuje i zbližava. Priznati drugom neko pravo, reći će ljudi koji drže do zdravog razuma, nesumnjivo je najsnažniji znak zbližavanja i tolerancije. Građenje budućnosti na politikama stalnog osporavanja prokletstvo je nad prokletstvima za multikulturalno društvo, zaključilo bi Vijeće zdravog razuma.

Na kraju bi se Vijeće zdravog razuma osvrnulo na poruke koje bi slala simbolika zastava države i zastava entiteta na jednom mjestu. Prvo, bila bi to svojevrsna simbolika zajedništva i jedinstva. Boje zastava entiteta sa bojama zastave države, sa njihovim heraldičkim obilježjima, bile bi simbolična sinteza budućnosti države: mir, iskrenost, odanost, istinitost, plodnost, bogatstvo... Vidjeti to na jednom mjestu bio bi dah nade, političke svježine i ohrabrenja - rekli bi na kraju ljudi zdravog razuma!  

Piscu ove žurnalističke fikcije ne ostaje ništa drugo osim da zaključi da zastave nisu  problem.  Nerješiv problem je kako na državničke dužnosti dovesti ljude zdravog razuma! 

(Autor je sudija Suda BiH)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije