Političari lako zaborave kulturnjake, ali ne shvataju da su i oni time na gubitku, imaju i oni djecu kojoj treba ponuditi kultivisaniji životni prostor u kojem žive, smatra Jasmin Duraković.
Ovaj bh. pozorišni i filmski reditelj, scenarista, producent i novinar uskoro će na Sarajevo film festivalu premijerno predstaviti svoj novi film "Posljednja barijera", koji se bavi velikom izbjegličkom krizom u Evropi. Riječ je o međunarodnom projektu koji su pokrenuli austrijski producent Robert Hoferer i Duraković.
Ovaj svestrani filmski radnik svoj prvi honorar za pisanje zaradio je još sa 17 godina, a do 18. godine pogledao je preko 2.000 filmova i o svakom napisao malu filmsku kritiku. To je i odredilo njegov put.
Kao režiser potpisuje filmove "Nafaka", "Sevdah za Karima", "Ja sam iz Krajine, zemlje kestena", serije "Dobrodošli u Orient Express", a kao producent radio je na jednoj od najuspješnijih regionalnih serija "Lud, zbunjen, normalan".
Nedavno je imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora Filmskog centra Sarajevo, o čemu je pričao u intervjuu za "Nezavisne".
Potpuno iskreno govori i o procesu snimanja posljednjeg filma, koji za temu nema nimalo jednostavnu priču, a podsjeća i kako je došlo do toga da humor serije "Dobrodošli u Orient Express" bude izučavan na Sorboni.
NN: Vaš novi dugometražni film "Posljednja barijera" biće prikazan na Sarajevo film festivalu. Da li je upravo ovaj prestižni festival i najbolje mjesto za prikazivanje ostvarenja koje se bavi izbjegličkom krizom u Evropi?
DURAKOVIĆ: Vjerovatno. SFF je prestižan i važan evropski filmski festival. Naravno, mi film nakon toga planiramo da prikažemo u čitavom regionu, dok naši partneri iz Beča vode računa o svjetskoj i evropskoj distribuciji. Znam da će ove jeseni film imati kino-distribuciju u Austriji i Njemačkoj, te da je film već otkupila državna televizija u Austriji ORF. Tema kojom se bavim u filmu nije danas popularna u Evropi, a to su pitanja izbjeglica, ali i duhovnog i moralnog sunovrata evropskog društva u cjelini. U tom smislu naš film, kao jedna ozbiljna art drama o tim pitanjima, zbog teme ali i načina kako smo ih obradili i nije baš toliko poželjan u javnosti.
NN: Koliko je ovaj problem ukorijenjen u današnje društvo? Nazire li se izlaz iz situacije u kojoj su se ti ljudi našli, ili ih velike sile ignorišu zbog sveprisutnog problema s terorizmom?
DURAKOVIĆ: Problem je gurnut pod tepih nakon serije terorističkih napada po Evropi. I još je pod tepihom. S druge strane, ovih dana sam u rukama imao jednu ozbiljnu evropsku analizu o terorizmu i faktorima koji utiču na njega. Po tom istraživanju - izbjeglice čine tek dva posto tih faktora. Dakle, problem je negdje drugdje i savremeni svijet se mora suočiti s tim.
NN: Većina ljudi u BiH je tokom devedesetih prošla sličnu sudbinu koju danas prolaze ljudi iz Sirije. Koliko ste možda kroz njihove priče željeli svijetu da pokažete i ono što se dešavalo kod nas?
DURAKOVIĆ: U pravu ste. Tokom rata i nakon njega nagledao sam se izbjegličkih priča u BiH, ali i naše dijaspore rasute po svijetu. I zbog toga bio sam spreman za ponovni susret sa tom temom. Kad ljudi bježe sa svog kućnog ognjišta svi su isti, bez obzira radilo se o Bošnjacima, Srbima, Hrvatima ili Sirijcima.
NN: Koliko su ljudi upoznati s onim što radite sa platformom "Series Balkans", a koliko ljudi iz struke i studenti koriste pogodnosti koje ona nudi?
DURAKOVIĆ: "Series Balkans" je novi projekat započet prošle godine u Atini, na prvom festivalu igranih TV i web serijala. Danas oko sebe okuplja vrlo referentnu grupu vrhunskih profesionalaca iz oblasti TV-a, filma i umjetnosti uopće. Ideja je da se ljudi iz ovih oblasti bolje povežu i da njihova kreativnost dođe do izražaja, ali i do publike po čitavom Balkanu, te na međunarodnoj sceni i tržištu. U narednom periodu planiramo da imamo neku vrstu škole, višemjesečnog workshopa za studente i mlade kreativce, sa krajnjim ciljem da najbolji među njima dođu u situaciju i da realiziraju svoje ideje. Vrlo mi je važan ovaj projekat i u njega puno vjerujem i ulažem.
NN: Zanimljivo je da je pomenuta platforma zaslužna i za to da će jezik i humor serije "Dobrodošli u Orient Express", čiji ste režiser, biti izučavani na Sorboni u Parizu. Jeste li se nadali ovakvom uspjehu?
DURAKOVIĆ: Da, potpuno neočekivana situacija. Naime, naša serija je, nakon prikazivanja u Atini, otišla na jedan TV festival u Francuskoj i tamo oduševila publiku. A ja sam mislio da je to nemoguće jer smo seriju pravili prvenstveno za publiku u BiH i regiji. Seriju s engleskim titlovima je vidio šef Odsjeka slavistike na Sorboni i odlučio, zajedno sa studentima, da jedan semestar izučavaju jezik ali i humor u njoj. To kreće ove jeseni, a u martu 2018. je javno prikazivanje tri epizode serije sa francuskim prevodom na tom univerzitetu. Raduje me što ću lično uzeti učešće u ovome projektu.
NN: Jednom prilikom ste izjavili da uporno pokušavate da ubijedite politiku da je kultura bitna za promociju države. Da li je uopšte moguće ubijediti naše političare u tako nešto i napraviti korak dalje na ovom polju?
DURAKOVIĆ: Teško to ide sa našim političarima. Hoće ponekad i da obećaju, ali to zaborave čim izađete iz njihove kancelarije. Oni ne shvataju da su i oni time na gubitku, imaju i oni djecu kojoj treba ponuditi kultivisaniji životni prostor u kojem žive. No, stvari treba gurati dalje, to su naša prava i političari nemaju pravo da nam taj prostor oduzimaju.
NN: Nedavno ste imenovani za v.d. direktora Filmskog centra Sarajevo. Kakvi su Vam dalji planovi kada je u pitanju ova institucija?
DURAKOVIĆ: Filmski centar Sarajevo je kuća koja treba da se bavi prošlošću ovdašnje kinematografije, ali i da brine, zajedno sa drugima, o njenoj budućnosti. Dakle, radićemo na očuvanju filmskog materijala, obradi i digitalizaciji, ali i na promociji bh. filma na širem evropskom i svjetskom planu. Važna stvar je borba za novi zakon o audio-vizuelnoj djelatnosti koji treba da popravi materijalnu dimenziju, a ona je najgora u čitavom regionu ovdašnjeg audio-vizuelnog sektora. Planiram uspostaviti dobre odnose i sa kolegama iz Banjaluke koji se bave ovom djelatnošću i vidjeti šta možemo zajedno u tom pogledu raditi. A interes da nam svima bude bolje je valjda zajednički.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.