BANJALUKA, SARAJEVO - Sačuvati tradiciju i običaje oduvijek je bio cilj svakog naroda, jer samim tim čuvamo i identitet zajednice u kojoj živimo, a upravo na tome radile su Jasmina Talam i Tamara Karača-Beljak iz Sarajeva kroz knjigu i CD koji su nedavno objavljeni.
Knjiga "Pripovijedanje kroz pjesmu: narativni oblici u narodnoj muzičkoj tradiciji Bosne i Hercegovine", čiji je autor Jasmina Talam, ima veliku vrijednost za muzikologiju i promociju narodne muzike u BiH, baš kao i CD "Tradicionalna muzika Bosne i Hercegovine", a oba izdanja objavljena su u izdanju Instituta za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.
Talamova, koja je i šef Instituta za muzikologiju, potvrdila je za "Nezavisne" da narativni oblici zauzimaju najznačajniji dio vokalno-instrumentalnog kazivanja.
Pojasnila je da je štivo usmjereno da skrene pažnju na kazivače jer postoji veoma malo informacija u BiH o ljudima od kojih smo sticali znanje.
"Pjevanje uz gusle ne podrazumijeva samo epske pjesme, već i izvođenje narodnih balada ili pjesama koje se bave nekim životnim situacijama. Recimo, imate priču da je tridesetih godina suša u Hercegovini bila toliko velika da je maksimalno otežala život tamošnjem narodu. Sve to je opisano u pjesmi, i to je samo jedan od događaja koji su karakteristični za određeno područje ili situaciju", istakla je Talamova.
Dodala je da se uz gusle izvode i šaljive i duhovite pjesme, koje takođe odslikavaju podneblje, ali i život naroda koji živi na istom. Pa je tako kao primjer navela pjesmu u kojoj se pominje da je žena pravila probleme mužu, a sve je opisano na šaljiv način.
"Ono što sam kroz svoje istraživanje otkrila, jeste da određene dijelove BiH karakteriše i drugačiji instrument, pa je tako za jedan dio karakteristično pjevanje uz tamburu sa dvije žice, za drugi šargija i violina, a za neke pjevanje uz saz", pojasnila je ona.
Priznala je da najveći izazov etnomuzikolozima predstavljaju upravo terenska istraživanja, ali da nije uvijek lako naći kazivače.
"Ako želite saznati nešto više o starijem muzičkom repertoaru BiH, samim tim morate naći i ljude koji su u poodmaklim godinama da bi vam to izvodili. Recimo, pronašla sam guslara na Palama koji je jedan od posljednjih izvođača romanijskog načina pjevanja, a on je slijep i nije više toliko sposoban da tako lako izvede te pjesme. Znači, morate imati strpljenja da biste došli do onoga što želite", rekla je Talamova.
Govoreći o CD-u, podsjetila je da su prije dvije godine objavili "Seriju 1", koji je bio posvećen pjevanju uz saz i nosio je naziv "Saz u Bosni".
"Koleginica Tamara je napravila izbor zvučnih zapisa, dakle snimaka koji su nastajali od 1952. pa sve do 1990. godine. Izabrani primjerci, kojih ima ukupno 29, pripadaju i muškom i ženskom repertoaru. Ono što bih posebno naglasila je da je danas veći broj žena koje pjevaju sevdalinku. Pjesme muških kazivača su vrlo zanimljive iz razloga što se danas uopšte ne mogu čuti", zaključila je Talamova.
CD, baš kao i knjiga, namijenjeni su onima koji se bave muzikom, tradicijom, ali i svima onima koji žele da na zanimljiv način saznaju koje su to sve pjesme ogledalo bh. naroda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.