BANJALUKA - Predstavništva RS uskoro bi trebalo da dobiju budžete za aktivnosti ove godine, a kako nam je potvrđeno iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS, još se ne zna kako će sredstva biti raspoređena.
U ovom ministarstvu kažu da su njihovi izvještaji o radu transparentni i na 18 stranica su "Nezavisnim novinama" dostavili aktivnosti koje su predstavništva sprovela u prošloj godini, među kojima su sajmovi i ekonomski forumi, susreti sa stranim zvaničnicima, kulturni događaji i promocija RS. Međutim, bez adekvatne informacije o utrošenim sredstvima, teško se može steći uvid o tome koliko su ove aktivnosti opravdane.
Primjera radi, Predstavništvu RS u Srbiji su doznačena sredstva od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS za sufinansiranje programa nastupa RS na međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, u iznosu 15.000 maraka, bez navođenja na šta su ova sredstva tačno utrošena.
S obzirom na to da još nije predstavljen izvještaj o izvršenju budžeta iz prošle godine, ne zna se ni kako je novac utrošen u protekloj godini, a prema usvojenom budžetu za ovu godinu, predstavništvima je namijenjeno 4,7 miliona maraka.
U pomenutom ministarstvu kažu da nam do daljeg ne mogu dati podatak o planiranim troškovima u ovoj godini.
"Trenutno je u izradi informacija koja se odnosi na prijedloge finansijskih planova predstavništava RS u inostranstvu za 2019. godinu. S tim u vezi, prijedlozi finansijskih planova biće dostavljeni Vladi RS radi davanja saglasnosti", navode u ovom ministarstvu.
Sa druge strane, Ministarstvo finansija RS nam je dostavilo informaciju o sredstvima koja su utrošena za 2017. godinu, prema kojima je za osam predstavništava utrošeno 4,38 miliona maraka. Najviše je potrošilo Predstavništvo u Rusiji, 810.000 maraka, a zatim slijede Srbija sa 770.000, SAD sa 720.000, 570.000 je potrošilo Predstavništvo u Briselu, 450.000 Predstavništvo u Austriji, 410.000 u Njemačkoj, 350.000 u Grčkoj, a 300.000 u Izraelu.
Međutim, niko nam nije mogao pružiti podatak koliko je novca ukupno utrošeno. Primjera radi, američka arhiva za lobiranje je prikazala podatak da je Vlada RS u prošloj godini za lobiranje u SAD potrošila 630.000 dolara, a u 2017. godini 1,65 miliona dolara, ali taj novac, očigledno, nije prikazan kao trošak Predstavništva RS u Vašingtonu. Prošle godine je u Narodnoj skupštini RS održana rasprava na kojoj je utvrđeno da je RS proteklih godina na lobiranje u SAD potrošila nekoliko desetina miliona dolara, ali se ni do tih podataka ne može doći preko institucija RS.
U izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, koji je objavljen u aprilu prošle godine, rečeno je da se ne vrši propisana kontrola rada i utroška sredstava u predstavništvima RS.
"U skladu s članom 20 Uredbe Vlade RS u 'Službenom glasniku RS' 125/11, 123/12, 24/16, 1/18 Ministarstvo finansija RS najmanje jednom godišnje bi trebalo da vrši internu kontrolu namjenskog korištenja sredstava za finansiranje rada predstavništava, a Vlada RS može da naloži vanrednu kontrolu rada i poslovanja predstavništava posredstvom komisije koju ona imenuje na prijedlog Ministarstva. U toku 2017. godine ovih kontrola nije bilo", navedeno je u izvještaju. Inače, u istom izvještaju naveden je podatak da je u predstavništvima RS zaposleno 32 radnika, odnosno četvoro po predstavništvu. Prema budžetu za istu godinu, Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju odobren je budžet od 10,1 milion maraka, od čega na lična primanja otpada 1,5 miliona, za korištenje robe i usluga oko četiri miliona, a za nefinansijsku imovinu 153.000 maraka. Ostatak otpada na predstavništva i još neke manje izdatke.
Duško Perović, šef Predstavništva RS u Moskvi, kaže za "Nezavisne" da su oni novac koji su dobili višestruko opravdali projektima i investicijama.
"Često se šalim i kažem im da treba da nam dignu spomenik šta smo sve ovde uspeli uraditi. Samo, recimo, za Rafineriju. Uplatila je 2,5 milijardi evra u budžet, a 2.000 radnika svaki mesec prima platu. Doveo sam Serdarova, koji je napravio 72 miliona evra investicija, a sad što to nije realizovano, treba dublja analiza kod nas u Republici. Ja ne mogu da kontrolišem šta se tamo dešava", rekao je Perović.
Ističe da je i pitanje klirinškog duga on dogovorio s ruskim vlastima.
"Da vam kažem, bilo mi je smešno gledati kako su se tamo u Sarajevu svi oni ministri pohvatali za mikrofon, samo što se nisu potukli ko je doneo te pare, a pojma nisu imali dok nije ruski ambasador to doneo zvanično. Čak ni on nije sve detalje znao jer sam na tome radio godinu dana i obezbedio da se prvi put taj dug isplati u novcu, a ne u robi kao ranije", kaže on.
Kaže da je on organizovao sastanak Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, u Beogradu.
"Verujte, u Rusiji nisu znali na mapi da nađu gde su RS i BiH, a u predsednikovom (Dodik) protokolu su mi posle sastanka u Beogradu rekli da su bili iznenađeni koliko protokol predsednika Rusije zna sve o njima. Svaki dan već deset godina radim naporno, pričam, susrećem se. Samo kad se setim koliko smo u Predstavništvu pisma preveli da pomognemo da se realizuju neki ugovori i kontakti", kaže Perović.
Sa druge strane, Nedeljko Glamočak, poslanik SDS-a, kaže da nije protiv da se daje novac za predstavništva pod uslovom da se pruži obiman i detaljan izvještaj kako se taj novac koristi.
"Da bismo znali da li su predstavništva opravdala ulogu, trebalo bi da imamo transparentan izvještaj šta je ko uradio i na šta su utrošena sredstva. Ne postoji stvarni uvid u njihove aktivnosti. Tek kada stvarno vidimo kakav je njihov efekat, možemo donijeti informisanu odluku trebaju li i da li su sredstva koja se izdvajaju opravdana.
Utrošeni novac u 2017. (u KM)
- 810.000 Rusija
- 770.000 Srbija
- 720.000 SAD
- 570.000 Brisel
- 450.000 Austrija
- 410.000 Njemačka
- 350.000 Grčka
- 300.000 Izrael
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
