BiH

Cilj cijeli Balkan u EU

Cilj cijeli Balkan u EU
Cilj cijeli Balkan u EU

BERLIN - Zemlje zapadnog Balkana imaju evropsku perspektivu i nadamo se da će proces pristupanja ići brzo, izjavila je danas Angela Merkel, njemački savezni kancelar, obraćajući se novinarima na konferenciji o zapadnom Balkanu, koja je održana u Berlinu.

Merkelova je izjavila da su Srbija i Kosovo primjer političkog rješavanja konflikata iz prošlosti i izrazila nadu da će i nakon izbora u BiH naredne godine biti zabilježen napredak.

Na konferenciji o zapadnom Balkanu učestvovali su predsjednici država i vlada, ministri spoljnih poslova i privrede BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova i Albanije, te predstavnici Evropske komisije, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Slovenije.

Iz BiH su učestvovali Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zlatko Lagumdžija, ministar spoljnih poslova, i Boris Tučić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Skup je podijeljen u tri panela - jedan o ekonomiji, energetici i infrastrukturi, drugi o regionalnim odnosima i pristupanju EU, te treći, završni, kojem su prisustvovali predsjednici vlada zemalja regiona s njemačkom kancelarkom i visokim evropskim zvaničnicima.

Uoči konferencije Merkelova je rekla da je cilj da se pokaže kako se od situacije "jedni protiv drugih" došlo do sadašnje "jedni sa drugima", te dodala da je uvjerena da je Evropa odigrala odlučujuću ulogu na tom putu do zajedništva. Dodala je da je to jedino bilo moguće tako što je svim tim zemljama data evropska perspektiva.

"Cilj inicijative je da se ojača evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana. Potrebni su novi impulsi za privredni i državno-pravni napredak, za sigurnost i pomirenje država u regionu", navodi se u saopštenju.

Žoze Manuel Barozo, predsjednik Evropske komisije, rekao je da je zajednički politički, privredni i strateški interes da cijeli Balkan bude dio EU. Barozo je naglasio da sve zemlje Balkana imaju evropsku perspektivu, ali da reforme moraju same sprovesti, a da će im Evropa uvijek biti spremna pomoći.

Naglasio je da je važan korak ka integraciji regiona kroz saradnju i infrastrukturne projekte, koji će zemlje regiona približiti jedne drugima. Rekao je da će EU, uprkos ekonomskoj krizi, staviti na raspolaganje finansijska sredstva kroz IPA za regionalne infrastrukturne projekte, a da će dodatni novac biti obezbijeđen kroz povoljne kredite Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke i drugih institucija.

"Finansijski stojimo iza regiona uprkos ekonomskoj krizi i to je važan signal za ljude u regionu čije su oči danas uperene u Berlin, jer oni očekuju da žive bolje", rekao je Barozo.

Sigmar Gabriel, njemački vicekancelar i ministar privrede i energetike, otvarajući skup rekao je da je taj događaj početak serije redovnih, godišnjih okupljanja posvećenih zapadnom Balkanu.

"Sljedeće godine domaćin će biti Austrija, a iza toga Francuska. O mjestu održavanja 2017. još se raspravlja", rekao je Gabriel i naglasio da su njemački investitori zainteresovani za ulaganja u zemlje zapadnog Balkana te istakao rezultate jednog istraživanja koje je pokazalo da 83 odsto njemačkih ulagača koji su poslovali u zemljama regije želi to da ponovi.

Bevanda i predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić istakli su značaj daljeg povezivanja u svim aspektima, a posebno u jačanju privredne i ekonomske saradnje u regionu, te su naglasili da time žele doprinijeti stabilizaciji cijelog regiona.

Barozo je naglasio da sve zemlje Balkana imaju evropsku perspektivu, ali da reforme moraju same sprovesti

Vučić je rekao da očekuje da bude shvaćeno koliko je bitna politička stabilnost za cijeli region, kao i da će njegov prijedlog tri regionalna infrastrukturna projekta naići na podršku svih učesnika tog skupa.

On je kao najvažniji projekat pomenuo prugu Beograd - Sarajevo, koja bi išla na Lajkovac, Valjevo i Loznicu, a dalje ka Zvorniku i dijelu RS, odakle bi se nastavljala ka FBiH, odnosno Sarajevu.

"To je veoma važno za nas i to bi spajalo ljude i u ekonomskom i u političkom smislu", rekao je Vučić.

Zlatko Lagumdžija, ministar inostranih poslova BiH, je, između ostalog, pozdravio održavanje konferencije u Berlinu, kao svojevrsne najave nove regionalne paradigme saradnje i povezivanja, u kojem se, kako je rekao, svi neće slagati u vezi s istorijom, ali hoće u vezi sa budućnosti.

Lagumdžija je posebno pozdravio namjeru Njemačke da od iduće godine, posredstvom njemačkih investitora, pokrene inicijativu "podizanja kupovne moći".

Riječ je o namjeri da se sistemski njemački investitori podstiču na ulaganje i time podizanje cjelokupnog ekonomskog potencijala regiona.

"Ekonomski smo međuovisni, njegujemo isti kulturni identitet, govorimo i istim jezikom. Evropski identitet nam je zajednička poveznica, baš kao i želja da svi odreda postanemo dio EU", kazao je Lagumdžija.

Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije, ocijenio je da eventualne tenzije i probleme u regionu umiruje želja svih zemlja da budu dio EU.

"Nesumnjivo je da sve zemlje zapadnog Balkana jednog dana žele da budu članice EU. To može da bude umirujući faktor za sve tenzije i probleme koji postoje na Balkanu", rekao je Dačić, te dodao da na sastanku njemačke i srbijanske delegacije ne očekuje pritiske zbog stava Beograda o ukrajinskoj krizi.

Dačić je naglasio da je novi pristup EU, po kome će poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i borbi protiv korupcije biti otvorena na početku pregovaračkog procesa, u najboljem interesu država kandidata za članstvo.

"Evropske integracije su najefikasniji i najbrži način da dostignemo visoke standarde u ovim oblastima, ključnim za sveobuhvatni razvoj države i društva i obezbeđivanje ekonomskog rasta i društvenog prosperiteta", rekao je Dačić.

Ginter Etinger, evropski komesar za energetiku, istakao je važnost investicija u energetski sektor, posebno jačanje infrastrukture između zemalja Evropske unije i regije zapadnog Balkana, ali i unutar same regije. To se posebno odnosi, kako je rekao, na energetsku infrastrukturu.

Dodik: Podržaćemo projekte u kojima bi RS bila faktor

RS može da ima koristi od konferencije u Berlinu u projektima koji bi se dogovorili u regionalnom smislu, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik RS, za RTRS.

Kako je rekao, svi projekti u kojima bi RS bila faktor bi mogli biti podržani.

On je dodao da RS nema pozitivna iskustva s velikim projektima na prostoru BiH, te da je sudbina "Južnog toka" i opstrukcija od strane federalnih struktura jasno pokazala da tu ne treba mnogo šta očekivati.

Dodik je ponovio da Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, ne može da zastupa RS na berlinskoj konferenciji.

Vezane vijesti:

Barozo: Reforme ubrzavaju put ka EU

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije