BANJALUKA - Ukoliko bi BiH postala članica NATO saveza, prednosti ne bi bile samo u vezi sa sektorom vojne bezbjednosti, već mnogo više od toga - donijele bi i čitav niz ekonomskih pogodnosti.
Većina zemalja koje su postale članice NATO-a u periodu nakon raspada Sovjetskog Saveza doživjele su značajne ekonomske benefite. Jedna od tih zemalja je Bugarska, čiji ambasador u BiH Angel Angelov tvrdi da su se strane investicije u Bugarsku nakon primanja u NATO porasle čak sedam puta.
"Ove investicije ne bi došle u Bugarsku da nismo u NATO-u, jer je članstvo u NATO-u tim investitorima bilo garancija da je Bugarska i pravno sigurna zemlja", istakao je on.
Kao jedan od primjera ukazao je na činjenicu da je u Sofiji nikao veliki centar za informacione tehnologije, koji je zaposlio desetine hiljada ljudi.
Angelov je ukazao i na činjenicu da Bugarska ima odlične ekonomske odnose s Rusijom i to ne samo zbog projekta "Južni tok".
"Primjer Bugarske pokazuje da članstvo u NATO-u nikako ne znači da morate prekinuti vaše ekonomske veze sa drugim zemljama koje nisu u NATO savezu", istakao je on.
U odgovoru koji smo dobili iz NATO štaba u Briselu istakli su nekoliko prednosti članstva u NATO-u koje se ne odnose direktno na vojna pitanja.
"Pogodnosti članstva u NATO-u su, na primjer, pomoć prilikom elementarnih nepogoda, humanitarna pomoć, naučna saradnja kroz NATO Science for Peace and Security Program. U pogledu ekonomskih prednosti, članstvo u NATO-u doprinosi stvaranju stabilnijeg političkog okruženja, koje privlači više direktnih stranih investicija. Važno je naglasiti i pozitivne efekte na ekonomske odnose sa drugim članicama Alijanse", navode u NATO-u.
Strane investicije u Bugarsku su zbog primanja u NATO porasle čak sedam puta i donijele mnogo radnih mjesta, kaže ambasador Bugarske
U NATO-u, takođe, tvrde da bi članstvo BiH imalo pozitivan efekat i na aspiracije BiH ka članstvu u EU, a imalo bi i pozitivan uticaj na reformske procese i tokove u zemlji.
"NATO i dalje ima štab u BiH kako bi pomogao bh. vlastima da ispune kriterijume u vezi s Akcionim planom za članstvo. Mi apelujemo na domaće lidere da u saradnji s NATO-om preduzmu korake kako bi se zemlja našla u društvu 28 zemalja članica, uključujući i njihove susjede Hrvatsku i Albaniju, i time doprinese još jačem i većem NATO savezu", istakli su u NATO-u.
Podsjećanja radi, BiH je u decembru postala članica programa Partnerstvo za mir, a odmah nakon toga napravila je velike korake u reformi obrambenog sistema. Te reforme rezultirale su Individualnim partnerskim akcionim planom za članstvo (IPAP), koji je započeo 2008. godine.
U aprilu 2010. godine NATO alijansa je pozvala BiH da započne Akcioni plan za članstvo (MAP).
Kako ističu u NATO-u, ovaj korak je označio veliki napredak ka konačnoj realizaciji članstva u NATO savezu, a BiH je demonstrirala stalni napredak u konkretnim aktivnostima, koje se odnose na učešće Oružanih snaga BiH u Misiji ISAF NATO-a u Avganistanu. Do aktiviranja MAP-a ostala je još samo jedna prepreka, koja se odnosi na rješenje pitanja 63 vojne lokacije u BiH, koje treba da budu uknjižene na Ministarstvo odbrane BiH. Kako su istakli, MAP će biti dodijeljen odmah nakon postizanja dogovora o ovom pitanju.
"Važno je napomenuti da NATO ne podiže vještačke barijere za članstvo vaše zemlje u NATO-u. Upravo suprotno, rješenje ovog pitanja je ključni korak za razvoj vaše zemlje", istakli su oni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.