BEOGRAD - Građani Srbije snažno stoje na stanovištu da je državni i politički vrh Srbije posvećen rješavanju međudržavnih sporova sa susjedima, pokazalo je istraživanje agencije IPSOS.
Slična situacija je i u Crnoj Gori, gdje nešto više od polovine građana dijeli takvo uvjerenje kad je riječ o njihovim vlastima, javnost Makedonije i Hrvatske je po tom pitanju podjeljena, dok građani BiH imaju negativan stav i većina procjenjuje da njihovo političko vodstvo nije previše posvećeno rješavanju međudržavnih sporova.
Pokazalo se, takođe, i da je javnost u regionu podjeljena po pitanju u kojoj mjeri je moguće da se međudržavni sporovi u regionu riješe u narednih pet godina, kao i po pitanju stabilnosti međudržavnih granica.
Istraživanje agencije IPSOS urađeno je za potrebe emisije novog serijala "Okruženje", medijskog projekta u produkciji Centra za demokratiju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi (CDRSEE), koju će Novinska agencija Tanjug emitovati u subotu, nakon što u petak bude emitovana na Radio-televiziji Srbije.
Anketa, dostavljena Tanjugu, sprovedena je u zemljama regiona krajem prošle godine, metodom razgovora "licem u lice" i obuhvatila je po 1.000 ljudi u svakoj državi.
Istraživanje je pokazalo da oko 35 odsto ispitanika u Crnoj Gori smatra da njihovo rukovodstvo nije posvećeno rješavanju bilateralnih pitanja, 51,6 odsto smatra da jeste, a od toga 11,5 odsto ispitanika smatra da su u potpunosti posvećeni.
U Hrvatskoj polovina ispitanika vjeruje da je država posvećena rješavanju sporova, a samo četiri odsto da je u potpunosti posvećena tome.
Po pitanju u kojoj mjeri je moguće da se međudržavni sporovi u regionu riješe u narednih pet godina, javnost je potpuno podjeljena.
Većina ispitanika procjenjuje da ti sporovi neće biti riješeni u narednih pet godina, a jedino građani Crne Gore imaju nešto optimističniji stav jer više od 54 odsto njih procjenjuje da je takav pozitivan i optimistički ishod sasvim izvjestan.
Zapravo, 39,6 odsto ispitanika u Crnoj Gori smatra da je takav ishod uglavnom moguć, 14,1 odsto da je veoma moguć, 22,2 odsto smatra da uglavnom nije moguće, dok 12,8 odsto smatra da uopšte nije moguće.
Skoro polovina ispitanika u Hrvatskoj smatra da nije moguće riješiti međudržavne sporove u narednih pet godina, pet odsto da je veoma moguće, a 34,6 odsto anketiranih da je uglavnom moguće.
Oko 10 odsto ispitanika ne može da pruži odgovor na to pitanje.
Javnost u regionu je podjeljena i po pitanju stabilnosti međudržavnih granica.
U Srbiji dominira ocjena da granice Srbije sa susjedima nisu čvrste i nepromjenjive i da će se još usklađivati i mjenjati.
U Crnoj Gori vlada uvjerenje da je ovo pitanje, sa stanovišta Crne Gore i njenih susjeda, manje-više riješeno, a slično je i sa građanima Bosne i Hercegovine.
Oko 54 odsto ispitanika u Crnoj Gori smatra da su granice sa susjedima čvrste i nepromjenljive, 37 odsto da nisu konačne i da će morati da se usklade sa susjedima, dok 9 odsto ispitanika ne zna.
Za građane Makedonije i Hrvatske ovo pitanje i dalje problematično i bez jasnog odgovora.
Kad je riječ o Hrvatskoj, 48 odsto ispitanika smatra da su granice nepromjenljive, dok 43 odsto smatra da jesu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.