BiH

Suđenje Karadžiću: Njemačka i Vatikan otvoreno bili protiv Jugoslavije

Suđenje Karadžiću: Njemačka i Vatikan otvoreno bili protiv Jugoslavije
Suđenje Karadžiću: Njemačka i Vatikan otvoreno bili protiv Jugoslavije
Agencije

HAG - Međunarodna konferencija o Jugoslaviji na jesen 1991. godine organizovana je s ciljem da se okonča postojanje bivše Jugoslavije, jer je odluka o tome donijeta unaprijed, izjavio je danas pred Haškim tribunalom nekadašnji šef diplomatije Srbije i Jugoslavije Vladislav Jovanović.

"Rješenje o kraju bivše Jugoslavije je bilo nametnuto, u stilu 'uzmi ili ostavi', a odluka o tome je bila donijeta i prije nego što je konferencija počela", rekao je Jovanović, koji je danas svjedočio u procesu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.

Jovanović je napomenuo da su mnoge zemlje otvoreno bile protiv postojanja Jugoslavije, naročito Njemačka i Vatikan, i ocijenio da je na primjeru Jugoslavije bio primijenjen princip iz nekadašnje kolonijalne Afrike.

Na konferenciji o Jugoslaviji, gdje nije ispoštovana ustavna odredba te federacije, međunarodne granice su proglašene nestalim, a administrativne granice su proglašene međunarodnim, rekao je Jovanović, ocijenivši da je "to bilo nasilje nad međunarodnim pravom i mirnim životom u Jugoslaviji".

Nije postojala svijest u međunarodnoj zajednici ni na Zapadu da je to što se radi sa Jugoslavijom vrlo opasno, već je bilo najvažnije da se što prije ukine bivša Jugoslavija i da se u najkraćem roku priznaju nove države, rekao je on.

Upitan o pravu naroda na samoopredeljenje u bivšoj Jugoslaviji, on je rekao da je Ustav garantovao to pravo svim narodima, a da je ono bilo osporeno samo srpskom konstitutivnom narodu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i da objašnjenje za to nije dato.

Srbi u Bosni su do kraja izražavali punu lojalnost svojoj dotad zajedničkoj državi, ali to pravo su osporavali muslimani i Hrvati u BiH, istakao je on.

"Referendum je, po zahtjevu evropske zajednice, sproveden suprotno principu konsenzusa da nema preglasavanja već da svi moraju zajedno da odluče o istupanju BIH iz Jugoslavije", naveo je Jovanović.

On je ocijenio da je Dejtonski sporazum, u suštini, rehabilitovao pravo srpskog naroda na samoopredeljenje i na konstitutovnost i spriječio druga dva konstutitivna naroda da ga preglasaju i nadglasaju.

Zbog toga je Dejtonski sporazum i uspio, rekao je on, istakavši da rat ne bi ni izbio da je Kutiljerov plan usvojen ranije.

Kad je riječ o eksplozijama na pijaci Markale, bilo je elemenata koji ukazuju na vrlo jaku sumnju u tvrdnje da su te granate došle iz srpskog, a ne muslimanskog pravca, a zvaničnici bosanskih Srba su tvrdili da su muslimani izveli te napade jer su željeli da na taj način privuku pažnju međunarodne zajednice, izazovu gnjev protiv Srba i stvore uslove za vojnu intervenciju NATO-a, rekao je on.

Po Jovanovićevim riječima, Srbija i, prije svega, predsjednik Slobodan Milošević istrajavali su na jednakom pravu svih naroda u bivšoj Jugoslaviji na samoopredeljenje, a kada je počeo rat u BiH Milošević je insistirao na pravu Srba na slobodu i ravnopravnost, pošto je pravo na samoopredeljenje bilo spriječeno i ometeno ratom.

Srpska strana je savjetovala rukovodstvu bosanskih Srba da brani svoje pravo na slobodu i ravnopravnost, naveo je on, dodavši da je Srbija do kraja insistirala na tome da se za sva tri naroda obezbijedi to pravo, kako bi se spriječilo da oni jedan drugom postanu antagonističke strane, ali da to nije bilo lako ostvariti.

Rat je, sam po sebi, bio velika prepreka za mirovno pregovaranje i kad god neka strana, kao što je muslimanska, nije bila zainteresovana za političko rješenje u odgovarajućem trenutku, već za stranu vojnu intervenciju, to je rezultovalo pogoršanjem situacije na terenu, što je bio ometajući faktor u mirovnim pregovorima, rekao je Jovanović.

Srbija je usvajala sve mirovne planove i time pokazivala da joj nije bilo stalo do teritorijalnog širenja srpske teritorije, već do zaustavljanja rata i do rješenja kojim će sve tri strane u BiH biti zadovoljne, da nijedna ne bude oštećena od strane drugih, rekao je on.

"To je bila polazna tačka i krajnji cilj nastojanja Srbije da najprije doprinese okončanju sukoba, a zatim što bržem političkom rješenju na osnovu jednakog uvažavanja prava na slobodu i ravnopravnost sva tri konstutitivna naroda", istakao je on.

Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić optužen je za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine. U Tribunalu je u toku izvođenje dokaza odbrane.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije