BANJALUKA - Na svjetskoj ljestvici konkurentnosti turizma, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum) za 2017. godinu, Bosna i Hercegovina dobila je poražavajućih 3,12 bodova, koji su je stavili na 113. mjesto od ukupno 136 zemalja širom svijeta.
Na ljestvici smo izmedu Gambije i Zimbabvea, konkurentniji smo jedino od zemalja trećeg svijeta i ratom zahvaćenih područja. Ono što je možda i najporaznija činjenica je da je BiH najgore plasirana evropska zemlja. Gore čak i od Albanije, koja je za 15 mjesta bolje pozicionirana.
Najbolniju tačku u BiH predstavljaju avio-infrastruktura te poslovno okruženje, koji su dobili najnižu ocjenu od svih parametara koji su uzeti u obzir. Avio-saobraćaj, prema istraživanju, je u rangu zemalja kao što su Mali, Benin i Uganda. Nešto malo bolje, ali opet veoma nisko na ljestvici kada je BiH u pitanju je i otvorenost prema svijetu, ali i kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe kojim zemlja raspolaže.
Ako je za utjehu, BiH je najbolju ocjenu dobila na stavci zdravlje i higijena, i tu čak parira Americi, Velikoj Britaniji, Novom Zelandu i Irskoj. Prvo mjesto dijeli po stavkama opasnost od HiV-a, prisutnost renta car kuća, te pokrivenost mobilnom mrežom.
Bh. turistički radnici jednoglasno smatraju da se nema šta prigovoriti ocjeni koju je država dobila, a da se za to može zahvaliti neulaganju u turizam.
"To je neko realno stanje u bh. turizmu. Ono s čime se ne bih složio je kvalitet prirodnog nasljeđa, ono što mi imamo mnoge druge zemlje mogu da sanjaju, ali sa druge strane ti resursi nisu uređeni. To, ipak, može biti i dobro, jer ljudi danas traže netaknutu prirodu, naravno i takva mjesta moraju imati infrastrukturu, što kod nas nije slučaj", kazao je Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije Banjaluka.
Barašin kaže da se u BiH, nažalost, mnogo očekuje od turizma, ali mu se ništa ne daje.
"Na nivou države nemamo nikakvu strategiju, entitetska ministarstva stvaraju neku pozitivnu sredinu, ali sredstva koja izdvajaju za turizam su više nego simbolična", kaže on i dodaje da je značajan problem za Republiku Srpsku što u Federaciji BiH nemaju partnera s kojim bi mogli da dogovaraju zajedničke projekte, jer, kako kaže, turisti iz udaljene zemlje ne dolaze u grad, pa ni državu čak, nego u regiju, a BiH tu nije konkuretna.
"Svaki turista koji dođe na našim putevima može svašta da doživi, aerodrome, pogotovo banjalučki, ne treba ni komentarisati. Jedini dobar resurs u BiH su ljudi, ali to nije dovoljno", ističe Barašin.
Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Mostar, smatra da su ovako loši rezultati posljedica zbivanja iz prošlosti.
"Ipak, stanje se mijenja, vjerujem da smo prije nekoliko godina bili i zadnji. Prvo što treba da uradimo da bi se situacija promijenila je stvoriti državu koja funkcioniše, pa entitete koji rade svoj posao i tako sve do lokalne zajednice", kaže on.
Turistički radnici mahom ističu kako je dodatni problem to što je prvi uslov da neko dođe u zemlju dobar imidž, koji BiH nema.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da BiH nema sposobnost da detektuje potencijal ni stručne ljude koji bi digli turizam.
"Turizam je veliki potencijal, ali mi nemamo kadar koji bi to pokrenuo, počevši od turističkih organizacija do nadležnih ministarstava. Nije to isto kao što je bilo u bivšoj Jugoslaviji. Danas se u svijetu traže novi ambijenti, dobra usluga u vidu hrane, atraktivnosti kao što su slapovi u Jajcu, Janjske otoke i slično. Mi imamo banju Mlječanicu koja je jedan od tri centra za liječenje psorijaze, banju Laktaši, planine, ali šta vrijedi", kaže Pavlović.
Prema WEF-ovoj računici, u 2016. BiH je posjetio 678.271 turista, od čega je zarađeno 660 miliona američkih dolara.
Balkan i istočna Evropa
Slovenija
Globalna pozicija - 41
Poslovno okruženje - 4,3
Sigurnost - 6,2
Zdravlje i higijena - 6
Ljudski resursi i tržište rada - 4,9
Informaciono-komunikološke tehnologije - 5,2
Bugarska
Globalna pozicija - 45
Poslovno okruženje - 4,5
Sigurnost - 5,1
Zdravlje i higijena - 6,6
Ljudski resursi i tržište rada - 4,7
Informaciono-komunikološke tehnologije - 5
Crna Gora
Globalna pozicija - 72
Poslovno okruženje - 4,4
Sigurnost - 5,4
Zdravlje i higijena - 5,8
Ljudski resursi i tržište rada - 4,5
Informaciono-komunikološke tehnologije - 4,8
Makedonija
Globalna pozicija - 89
Poslovno okruženje - 4,8
Sigurnost - 5,6
Zdravlje i higijena - 6
Ljudski resursi i tržište rada - 4,4
Informaciono-komunikološke tehnologije - 4,6
Srbija
Globalna pozicija - 95
Poslovno okruženje - 4
Sigurnost - 5,4
Zdravlje i higijena - 6
Ljudski resursi i tržište rada - 4,4
Informaciono-komunikološke tehnologije - 4,8
Albanija
Globalna pozicija - 98
Poslovno okruženje - 4,1
Sigurnost - 5,7
Zdravlje i higijena - 5,2
Ljudski resursi i tržište rada - 4,9
Informaciono-komunikološke tehnologije - 4,1
Bosna i Hercegovina
Globalna pozicija - 113
Poslovno okruženje - 3,5
Sigurnost - 5,4
Zdravlje i higijena - 5,7
Ljudski resursi i tržište rada - 4,2
Informaciono-komunikološke tehnologije - 4,3
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.