Danas, 21. juna, obilježavamo 20. godišnjicu samita EU - zapadni Balkan u Solunu. Povodom ovog istorijskog događaja, Evropska unija i tadašnje zemlje pristupnice i potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana su se obavezali jedni drugima.
EU je potvrdila evropsku perspektivu zapadnog Balkana, a zemlje iz regiona podržale su zajedničke vrijednosti: demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, solidarnost i tržišnu ekonomiju. Zaključci samita ostaju trajna obaveza za sve - za EU i njene države članice, uključujući Sloveniju, kao i zapadni Balkan.
Slovenija cijeni ovaj samit, jer je oživio nadu u stabilizaciju regiona nakon godina rata, političke nestabilnosti i ekonomskog nazadovanja, koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije.
Omogućio je početak sna o evropskoj budućnosti koja vodi pozitivnim promjenama: povećanom prosperitetu, boljoj integraciji i jačanju odnosa među ljudima.
U posljednjih 20 godina kroz saradnju smo postigli mnogo. Zapadni Balkan je generalno stabilniji. Zemlje uživaju prednosti bezviznog režima, a region, u kojem je EU daleko najveći donator i investitor, ostvario je ekonomski napredak. EU i zapadni Balkan prirodno gravitiraju jedni prema drugima.
Slovenija čvrsto podržava proces proširenja Evropske unije. Svojim partnerima na zapadnom Balkanu pomogla je političkom i praktičnom podrškom. Na svaki mogući način pomaže procesima vezanim za ekspanziju. To je dugoročna politika Slovenije koja se neće mijenjati.
Propuštene su i mnoge prilike na obje strane. Čini se da je početni entuzijazam za reforme na zapadnom Balkanu donekle splasnuo u posljednje dvije decenije.
Zato je u ovom trenutku svjetlo na kraju tunela za članstvo u EU malo slabije nego što smo se nadali.
Istovremeno, EU se bavi sopstvenim problemima, pri čemu proširenje nije uvijek prioritet. Činjenica da se EU mora suočavati s posljedicama rata u Ukrajini zahtijevala je novu opštu strategiju o pristupu procesu proširenja. Jasno je da je ovaj proces u osnovi strateški izbor, a ne samo tehnički zadatak.
U svakom slučaju, dalje širenje mora pratiti osnovnu viziju procesa evropskih integracija, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnim dostignućima kandidatkinja. Potrebne su hrabre političke odluke.
Međutim, naše poruke regionu, Evropi i svijetu su jasne. Prvo, EU je objektivno vrlo dobar izbor za region, ali zemlje zapadnog Balkana same odlučuju o svojoj budućnosti.
Drugo, Slovenija nema sebične interese u regionu. Naša politika je vođena solidarnošću prema državama i ljudima. Slovenija želi ono što ljudi žele: stabilnost i sigurnost, što su osnovni uslovi za prosperitet i ekonomski napredak.
Zemlje zapadnog Balkana koje žele ulazak u EU, sada i u budućnosti mogu računati na Sloveniju.
(Autori: Predsjednica Republike Slovenije dr Nataša Pirc Musar, predsjednik Vlade Republike Slovenije dr Robert Golob i ministarka inostranih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanja Fajon)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.