Početak svake godine rezultira neizvjesnošću, strahom od budućnosti. Globalni sukobi na ovim prostorima bude loše uspomene na sukobe iz prethodnog perioda.
Ekonomsko stanje Evrope, poruke koje naša domaća građevinska industrija šalje, trendovi koji su zahvatili domaću ekonomiju, poruke koje nam šalju globalna finansijska tržišta o očekivanjima u pogledu mogućnosti koju vještačka inteligencija šalje mogu poslužiti kao koristan putokaz za naredni period.
Sukobi između Izraela i Palestine imali su za rezultat pad ekonomske aktivnosti Izraela za 20%. Prema posljednjim dostupnim podacima, u istraživanju pod nazivom "Cijena rata", pripremljenim od strane Keil instituta za svjetsku ekonomiju, na osnovu podataka u posljednjih 150 godina na primjeru 60 zemalja nivo ekonomske aktivnosti je manji za trećinu, a inflacija veća za 15% u prosjeku.
Zemlje koje graniče sa zaraćenim stranama za rezultat imaju niži nivo ekonomske aktivnosti za 10% u narednom petogodišnjem periodu, a inflacija raste za pet procenata godišnje u prosjeku. Kada saberemo uticaj na realni dohodak može se očekivati da realni dohodak bude za polovinu niži u ekonomskim sistemima u kojima su sukobi.
Bilo kakav sukob na prostorima zapadnog Balkana vodi taj ekonomski prostor, koji je realno za polovinu manji, odnosno na nivo 2006. godine.
Prostor zapadnog Balkana u prethodnih pet godina bilježi dobre ekonomske rezultate, bolje od svjetskih i ekonomskih rezultata u prethodnih pet godina. Najveći ekonomski sistem Balkana je Srbija. Mjeren paritetom kupovne moći ekonomija Srbija je najveća ekonomija na Balkanu. Srbija je sigurno danas najveći pogon, motor razvoja zapadnog Balkana i trendovi ukazuju da će to i ostati narednih pet godina.
Ipak, u prethodnih pet godina najveći napredak ekonomije, mjeren paritetom kupovne moći, bilježi ekonomski prostor Bosne i Hercegovine.
Interesantno je da i pored toga što nemamo instrumente i alate koje imaju veće zemlje poput Srbije, veličinu tržišta, fleksibilniju monetarnu politiku, jedinstvenu fiskalnu ili Hrvatska i Slovenija - fondove Evropske unije poput Fonda za oporavak i otpornost, Fonda za društvenu koheziju, itd., imamo veći napredak. Poštujući pravila Evrope kao jedinstvenog tržišta, ukoliko želite da ne budete dio grešaka ekonomske politike morate odstupiti od pravila, što često nije opcija. Jedna od grešaka evropskog ekonomskog modela koja se očekivano ponavlja u ekonomskom smislu je ono što karakteriše Evropu od svjetske ekonomske krize 2008. godine do danas.
Razlika u ekonomskom rastu u posljednje dvije godine predstavlja najveću razliku između ekonomskog sistema SAD i Evrope u nekoliko posljednjih decenija.
Evropa ima opsesiju fiskalnim pravilima. Fiskalni prostor i mišiće, značajan potencijal u finansijskom sektoru se ne koristi u svrhu stimulisanja ekonomskog rasta, pažnja je na kontroli inflacije, koju je nemoguće kontrolisati, ali njene posljedice se mogu ublažiti.
Evropska komisija je snizila očekivane stope rasta ekonomije eurozone za četvrtinu. Očekivani realni ekonomski rast će iznositi 0,8% u odnosu na prijašnju prognozu ekonomskog rasta od 1,2%. Evropska fiskalna opreznost se vodi maksimom kratkoročni bol, za dugoročnu korist. Dok najveći sistem SAD koristi suprotan fleksibilniji pristup koji se brže i bolje prilagođava šokovima i stimulansima. Čini se da će Evropa još dugo čekati dugoročnu korist.
Njemačko tržište nekretnina bilježi kontrakciju i pad vrijednosti za 12 procenata. Tržište nekretnina je kvalitetan barometar preko kojeg se prate stanje i potentnost ekonomije. Sudeći prema podacima našeg zavoda za statistiku o ekonomskom rastu, podacima o zaposlenosti, građevinska industrija kada je u kontrakciji, kada je u problemu, kada bilježi manju dodatu vrijednost, ekonomija je u problemu. Kada je ekonomija u problemu, građani su u problemu. Barem na to ukazuje iskustvo perioda od 2010. do 2013. godine.
Period 13 kvartala kada je naša građevinska industrija bilježila korekciju novostvorene vrijednosti. Period u kome je broj zaposlenih u Republici Srpskoj smanjen za 20.000. Ako je građevina barometar kad je loše, nije li onda koristan barometar kad je dobro ili kada ne znamo kako je. Trenutni barometar ukazuje na sljedeće: cijena novoizgrađenih nekretnina u posljednjih pet godina je povećana za 66%, cijena građevinskog zemljišta 102% u Republici Srpskoj. Ukupna količina izgrađenih nekretnina u posljednjem kvartalu dvostruko je veća nego prije pet godina. Januarski podaci ukazuju da je broj izdatih građevinskih dozvola veći za 40% nego januar prethodne godine.
Ako devet od deset domaćinstava u svom vlasništvu ima makar jednu nekretninu, domaćinstva su bogatija. Sva domaćinstva su u posljednjih pet godina uvećala svoje bogatstvo i to je jedan od pokazatelja, što bi ekonomisti rekli, bilansa stanja. Kad govorimo o prihodnoj strani, odnosno bilansu uspjeha i nejednakosti, saznanje crpimo iz pokazatelja odnosa 20 procenata građana sa najvišim primanjima u odnosu na 20 procenata građana sa najnižim primanjima.
U posljednjih 15 godina taj pokazatelj ide u pravcu jednakosti, a ne nejednakosti. Naime, već sada davne 2007. godine taj odnos je bio 5,1, odnosno ako su građani sa najnižim primanjima primali jedan iznos, građani sa najvećim primanjima su primali pet puta veći iznos. Posljednji podaci ukazuju na odnos od 3,7 i tu su vidljive politike raspodjele dohotka u korist jednakosti, kao i uticaj socijaldemokratske politike, koja dominira u datom periodu. Iako je inflacija kod jednog dijela građana napravila eroziju realnog dohotka, kod svih građana je uvećala realni dohodak, barem uvid o realnom rastu plata u posmatranom periodu to ukazuje. O kakvom gubitku dohotka i "armagedonu" u monetarnoj sferi se radi najbolje ukazuju podaci Švajcarske centralne banke.
Akcije Švajcarske centralne banke su niže nego prije godinu dana za petinu, odnosno 20%, a od momenta kada su Federalne rezerve odlučile da povećavaju referentnu kamatnu stopu kapital Švajcarske centralne banke je prepolovljen. Svaki naš građanin može postati akcionar Švajcarske centralne banke, Centralne banke Grčke ili Belgije i na tržišnom principu profitirati ili umanjiti vrijednost svog očekivanja o budućim kamatnim stopama, jer je vrijednost centralnih banaka direktno zavisna od njihovog upravljanja deviznim rezervama.
Nakon "armagedona" u monetarnoj sferi slijedi oporavak, i to je tako bilo od kada je vijeka. Staro zamjenjuje novo, gubitak dobitak, a onda novo postaje staro, dobitak opet gubitak. Trenutno tržišni učesnici kažnjavaju, prodajući akcije centralnih banaka, što se reflektuje u cijeni i to radi većina, jer je kredibilitet centralnih bankara poljuljan.
Globalni trendovi, želja za odgovorom na industrijske politike svijeta, kod nas su se reflektovali na pritisak na cijenu rada i rast minimalne plate. Naime, cijena rada u Kini je posljednjih 12 godina povećana sa nivoa od dva dolara na osam dolara i upravo su kineski rad i nadnica zaslužni za rast plata i troškova rada u svijetu.
O uticaju Kine svjedoči i period od 1989. do 2005. godine i uključivanje Kine na globalno tržište rada. Jeftin kineski rad je bio poziv za kapital i strane direktne investicije.
Sljedstveno tome mnogi ekonomski sistemi su rasformirani, na talasu radničkog nezadovoljstva, nacionalno pitanje je počelo da dominira prostorima bivše Jugoslavije, koje je za posljedicu imalo nestanak jedne države. Kina trenutno zapošljava svakog petog radnika u svijetu.
Kada se svakom petom radniku u svijetu povećava nadnica, i ostala četiri imaju preferenciju da se njihove nadnice povećaju. Probajte u kolektivu u kojem radite da pratite povećanje plate 20% radnika i ponašanje ostatka grupe. Na taj način osjetićete šta kineski rad čini svjetskoj ekonomiji i radničkoj klasi.
Usljed toga ćemo u narednom periodu biti svjedoci kako na ovim prostorima tako i na globalnom nivou rastu nadnica i jačanju radničkog kolektivizma. Sve što je bilo u prethodnih 30 godina može se očekivati da će u narednom periodu proces biti reverzibilan, princip akcije i reakcije. Naš mali ekonomski sistem neće biti lišen i pošteđen tog trenda. Rast dohodaka je neminovan. Susjedna Crna Gora je svojim odlukama nastojala da sprovodi rast dohodaka putem stvaranja deficita u iznosu od 5% ekonomije u tekućoj godini. Odnosno oko 40% svih socijalnih davanja se finansira stvaranjem novog duga.
Najniža penzija u Crnoj Gori je 450 evra, prema posljednjoj izjavi crnogorskog premijera gospodina Spajića. Stvaranjem duga kreira se tražnja, i mnoge zemlje na osnovu unutrašnje i očekivane spoljne tražnje putem industrijskih politika djeluju na izgradnju strateške kompetentnosti ekonomije. Industrijske politike u glavnim poslovnim časopisima predstavljaju pojam koji se spominje najviše od svjetske finansijske krize, zaokupljajući pažnju konzumenata ovih časopisa i kreirajući svijest o njenim potrebama kod donosilaca odluka. Podaci ukazuju da je posljednji talas industrijskih politika primarno uzrokovan potezima razvijenih zemalja i da subvencije predstavljaju glavni instrument koji se koristi. Strateška konkurentnost je osnovni motiv njihove upotrebe kod razvijenih zemalja.
Za razliku od 4.000 članaka koji su 2008. godine spominjali industrijske politike u svom sadržaju, prethodne godine 16.000 članaka je imalo sadržaj povezan sa industrijskim politikama.
Na makronivou putem fiskalne, monetarne politike, politike upravljanja javnim preduzećima, infrastrukturnim investicijama, do politika podrške poslovnoj zajednici putem javno-privatnih partnerstava, promocija inkubatora i klastera, politike trgovine su operativni alati putem kojih svaka zemlja nastoji graditi stratešku konkurentnost industrijskom politikom.
Borba za čipove, borba za primat u upotrebi vještačke inteligencije je borba za geostrateške i nacionalne interese. Dinamiku razvoja vještačke inteligencije je teško procijeniti u kombinaciji sa mrežnim platformama, jer jedni određuju druge. Velika konsultantska kuća "Deloitte" je za svojih 75.000 zaposlenih u Evropi i Bliskom istoku pripremila generički čatbot u nastojanju da podigne nivo produktivnosti.
O razmjerama šta se očekuje od vještačke inteligencije ukazuje i podatak o kretanju cijene akcija kompanije "Nvidia" koja je postala jedna od najvrednijih kompanija u svijetu, kompanija čija je kapitalizacija veća nego kapitalizacija svih kineskih kompanija.
Rast vrijednosti kompanije za 275% u godinu dana. Prosječna profitna marža od 50%, tržišna vrijednost kompanije koja je 30 puta veća od njihove imovine, rezultat su, što bi mladi rekli, hype i očekivanja tržišnih učesnika.
Rezultat je proizvoda baziranog na znanju i trendu koji diktira vještačka inteligencija. To je nešto od čega svi očekuju mnogo, koncept koji je sposoban da uči, evoluira i iznenadi, trend koji prijeti da transformiše svijet kakav poznajemo. Vještačka inteligencija prevazilazi performanse ljudske percepcije i rezonovanja.
Kada se digitalni svijet širio, kreatori tog svijeta nisu očekivali da je potrebno razviti filozofski okvir, odnosno definisati fundamentalni odnos digitalnog svijeta sa nacionalnim i globalnim interesima. Kisindžerovo posljednje djelo "Doba vještačke inteligencije" je poziv vizionara svjetskih odnosa da se prilagođavamo trendu jer samo ona društva i pojedinci koji se prilagođavaju opstaju, drugi propadaju. Mladi znaju reći eng. "Trend is my friend" i kao što će studenti generisati promjene u učenju fakulteta, tako će i ovaj trend obilježiti narednu dekadu svjetskih, regionalnih i lokalnih odnosa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.