PARIZ - Često opisivana kao najprestižnija nagrada u svijetu, Nobelova nagrada za mir mogla bi da izgubi dio svog ugleda zbog neočekivanih i kontroverznih izbora u posljednjih nekoliko godina, upozoravaju komentatori.
EU, koja će za dva dana na ceremoniji u Oslu primiti ovu nagradu, posljednja je u nizu takvih laureata.
"Farsa", "skandal", "smiješno" i "apsurdno" - neke su od riječi kojima su opisane odluke norveškog Nobelovog komiteta u posljednjih nekoliko godina, osim uobičajenih pohvala, prenio je AFP.
"Neki od novijih izbora za dobitnike narušili su ugled ove nagrade i bacili sumnju u legitimitet norveškog Nobelovog komiteta", izjavio je američki publicista Skot London, ekspert za ovu tematiku.
On kaže da je nagrada i ranije izazivala kontroverze, ali da su one postale češće u posljednje vrijeme.
Nakon što je 2009. godine za dobitnika izabran predsjednik SAD Barak Obama, u svojoj prvoj godini u Vašingtonu, komitet je ove godine ponovo iznenadio izborom EU, koja se suočava sa unutrašnjim problemima i podjelama.
U seriji neočekivanih izbora, prije dvije godine za dobitnika je odabran kineski disident Liju Sijaobo, što je generalno naišlo na pohvale, ali ne i zvaničnog Pekinga, koji je za članove Nobelovog komiteta rekao da su "klovnovi".
Ni prošla godina nije protekla glatko. Za dobitnice su izabrane tri žene, a liberijska aktivistkinja Lejma Gbovi optužila je liberijskog predsjednika Elen DŽonson Sirlif za korupciju i nepotizam, iako je sa njom podijelila nagradu.
Norveški pravnik Fredrik Hefermel, autor knjige "Nobelova nagrada za mir: Šta je Nobel zaista želio", smatra da je šteta već učinjena.
"Nagrada se ne uručuje onima koji se zalažu za globalni mir i demilitarizaciju država i izgubila je kredibilitet u pravnom i moralnom smislu višegodišnjom opstrukcijom i sabotiranjem onoga za šta se Nobel zauzimao", rekao je Hefermel.
Najviše kritika upućeno je na račun predsjednika Nobelovog komiteta Torbjorna Jaglanda. On je na toj funkciji od 2009. godine i smatra se da ima veliki uticaj na ostala četiri člana komiteta.
Sa druge strane, autor knjige o istorijatu Nobelove nagrade za mir Antoan Jakob smatra da nagrada nije diskreditovana zato što se i dalje svake godine nestrpljivo iščekuje, ali je konstatovao da je u svojoj prošlosti imala uspone i padove.
Jagland "želi da nagrada oslika njegova lična uvjerenja, zašto što je duboko uvjeren da je u pravu", rekao je Jakob.
Pojavili su se i pozivi da se komitet reformiše. Ovo tijelo do sada su obično činili bivši političari koje bira norveški parlament.
Među prijedlozima je i ideja da komitet postane otvoren za vanpolitičke ličnosti, da bi se povećala njegova nezavisnost, kao i da se u njegov rad uključe lica stručna za spoljne poslove, a možda čak i stranci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.