BAGDAD - Kurdi na sjeveru Iraka izlaze na referendum o nezavisnosti i ovaj dan je za Kurde istorijski, budući da postoji dilema - da li će nakon referenduma poslije 100 godina težnji, konačno nastati kurdska država ili će započeti novi krvavi sukobi.
Zbog upozorenja država regiona, Evrope i SAD da se referendum ne održi, rastu strahovi od izbijanja sukoba u kojem bi Kurdi za neprijatelje mogli da imaju iračku saveznu vojsku i šiitske snage, ali i Tursku, Iran i sirijske provladine snage, u analizi za "Večernji list" piše poznavalac prilika na Bliskom istoku, novinar Hasan Hajdar Dijab.
Šef iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Šamhani upozorio je da će Iran, u slučaju sprovodenja kurdskog referenduma, sa Iračkim Kurdistanom kao autonomnom regijom raskinuti sve sporazume koji se tiču međusobne granice i da će ih zatvoriti.
Ajatolah Ali Hamnei je poručio da Iran neće dopustiti stvaranje "druge izraelske države", turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan poručio je da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost i dodao da "referendum nikome nije u interesu".
Osim što je Turska zaprijetila sankcijama kurdskom sjevernom Iraku, njihove jedinice izvele su vojne vježbe tik uz granicu, a turski parlament odobrio je ulazak svojih snaga u Irak u slučaju proglašenja nezavisnosti Kurdistana.
Vlada u Bagdadu se pak boji da bi referendum mogao da podijeli zemlju i izazove širenje regionalnog sukoba.
Iracki premijer Hajder al-Abadi preduzeće sve mjere protiv referenduma u regiji Kurdistan, a ako je potrebno - upotrijebiće i vojnu silu s obzirom na to da su irački Kurdi, kojih ima oko 7,5 miliona od 37,2 miliona stanovnika Iraka, najavili da ce referendum održati i na "spornim" područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Dijala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv Islamske države pripojili svojoj regiji, iako su izvan njihovih administrativnih granica.
Zabrinutost vlada, kako se navodi i zbog sve veće vjerovatnoće izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih iračkih grupa koje se protive otcjepljenju Kurdistana. Protiv nezavisnosti Kurdistana bezrezervno su se izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje.
Najkritičnije će, navodi se, biti u Kirkuku gdje je već došlo do oružanih sukoba između Iračkog turkmenskog fronta i kurdskih pešmerga u kojima je poginulo pet osoba.
Eršad Salihi, čelnik Iračkog turkmenskog fronta, zaprijetio je da neće priznati rezultate referenduma, te da će se njegovi borci boriti do "posljednje kapi krvi kako bi očuvali suverenitet i integritet Iraka".
Međutim, ono od čega u Iraku najviše strahuju su sukobi između šiita i Kurda s obzirom na to da se protiv referenduma izjasnio i jedan od lidera šiitskih snaga u Iraku, Kais al-Kazali, koji je na cijelu grupe Asaib Al-Hak sa 10.000 boraca. Istog je mišljenja i brigada Hezbolah i druge koje zajedno čine šiitski korpus Hašd Al-Šabi koji je pod direktnim zapovjedništvom premijera Iraka Hajdera al-Abadija.
Oštre poruke je, kako se navodi, uputio i jedan od najuticajnijih i najmoćnijih šiitskih klerika u Iraku, šeik Moktada al-Sadr, rekavši kako taj referendum predstavlja samoubistvo za Kurde u Iraku.
Kurda ukupno ima oko 40 miliona, većina ih živi na Bliskom istoku, ali postoji i značajna kurdska dijaspora u Azerbejdžanu, Jermeniji, Gruziji, Rusiji te u novije vrijeme u Evropi i SAD.
Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana, a značajna su manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se kurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.