TEL AVIV - U Izraelu će se 17. marta održati opšti izbori, dve godine pre nego što je bilo planirano, zbog kolapsa koalicione vlade premijera Benjamina Netanijahua u decembru.
Do raspada je, između ostalog, dovela žučna debata da li će fokusiranje na jevrejski karakter tu zemlju učiniti manje demokratskom.
U međuvremenu je dominantno mJesto u izbornoj kampanji zauzeo govor Netanijahua u Kongresu SAD o iranskoj nuklearnoj opasnosti, 3.marta, samo dvije nedjelje uoči glasanja.
Netanijahu nije podlegao pritisicima da otkaže taj govor, koji nije bio dogovoren s Bijelom kućom. Tako su se nakon mjeseci neslaganja u odnosu prema Iranu, administracija predsjednika SAD Baraka Obame i Izrael našli na suprotnim stranama, baš u jeku nuklearnih pregovora.
Netanijahuovi kritičari upozoravali su da govor ima za cilj da mu osigura političko preživljavanje.
Njegov konzervativni Likud i Laburistička partija lijevog centra Isaka Hercoga i njen izborni saveznik, bivši mirovni pregovarač Cipi Livni, vodili su bitku prije govora.
Nakon Netanijahuovog obraćanja Kongresu, u kome, kako je naveo Obama, "nije bilo ničeg novog", ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je premijer dobio neke poene, ali da će trka i dalje biti neizvjesna.
Nova anketa TV Kanala dva, objavljena u srijedu, pokazuje da bi Cionistička unija, predvođena Hercogom osvojila 24 mandata da su izbori održani tog dana, a Likud 23 - jedno mjesto više nego u ranijoj anketi.
Rezultati ankete ukazuju da bi neznatan skok Netanijahuove popularnosti mogao biti pripisan govoru u Kongresu u utorak uveče.
Međutim, 43 procenata ispitanika je reklo da su govor slušali, ali da to nije uticalo na njihov stav o premijeru.
U takvoj tijesnoj trci, pod uslovom da je nacionalna bezbjednost centralna tema, moglo bi se desiti da Netanijahu četvrti put postane premijer.
Neki analitičari, međutim, predviđaju da bi rezultat izbornog ćorsokaka mogla biti i vlada jedinstva između Likuda i Cionističke unije, mada su obe te partije porekle da to razmatraju.
Bilo kako bilo, s obzirom da se predviđa da će Ujedinjena arapska lista osvojiti 13 mjesta i postati treća po veličini partija u Knesetu (izraelskom parlamentu sa 120 poslanika), njen lider Ajman Odeh mogao biti prvi Arapin opozicioni lider u istoriji jevrejske države.
Desničarska partija Jevrejski dom, predvođena ministrom ekonomije Naftali Benetom osvojila bi 12 mjesta. Ona je u tesnoj trci sa centrističkom partijom "Ima budućnosti", predvođen ministra finansija u ostavci Jairom Lapidom.
Slijedi još jedna partija centra sa osam mjesta, dok bi partija šefa diplomatije Avigdora Libermana, desni "Izrael naš dom", osvojio šest mandata, kao i ljevičarski Merec i dvije vjerske partije.
Zanimljivo je da 15 procenata glasača još uvek ne zna kako će glasati.
Što se Netanijahuovog govora tiče, uprkos ovacijama, kojima je dočekan, prekidan i ispraćen u Kongresu, mahom od strane republikanaca, mnogi izraelski kolumnisti u medijima na hebrejskom jeziku navode da je napravio ozbiljnu štetu odnosima SAD i Izraela.
I mada na izbore nesumnjivo utiče sukob Netanijahu - Obama i politika prema Palestincima koja dovodi do sve veće izolacije Izraela, Netanijahuov odnos prema ekonomskim pitanjima i rastući troškovi života mogli bi mu naneti štetu.
Ove nedjelje je izraelski državni kontrolor objavio krajnje kritičan izvještaj na skoro 300 strana, u kome optužuje Netanijahuovu vladu što nije podstakla izgradnju stanova.
Rezultat je 55 procenata rasta u cijeni nekretnina od 2008. do kraja prošle godine.
Odgovarajući na izvještaj, Netanijahu je ponovo skrenuo pažnju na iranski nuklearni program, nazvavši ga "najvećim izazovom s kojim smo suočeni".
Na Fejsbuk stranici naslovljenoj "Da, ali Iran" ismijan je Netanijahuov odgovor, u kome je Iran poslužio kao izvinjenje.
U dosadašnjim ispitivanjim javnog mnjenja vidi se da građani daju Netanijahuovom glavnom rivalu Hercogu neznatnu prednost kada je u pitanju bavljenje ekonomijom, uprkos premijerovoj diplomi iz biznis menadžmenta na Masačusets institutu za tehniku i iskustvu koje je stekao kao ministar finansija.
Izbori, raspisani zbog neslaganja o identitetu, na kraju su se ipak fokusirali, kao i ranije, na bezbjednost i odbranu od najvećih neprijatelja Izraela, ali bi ekonomija mogla biti odlučujuća.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.