Svijet

Putin lider koji je vratio Krim

Putin lider koji je vratio Krim
Putin lider koji je vratio Krim

MOSKVA - Sve su prilike da će Vladimira Putina istorija upamtiti kao ruskog lidera koji je povratio Krim, ali ruski predsjednik sad se bori da ga istorija ne oblježi kao čovjeka koji je dozvolio Ukrajini da izađe iz sfere uticaja Moskve, piše Rojters.

Kako navodi ta agencija, narednih šest nedjelja biće odlučujuće u toj bici, pošto se Ukrajina priprema za izbor predsjednika 25. maja, dok se trudi da zaustave proruske separatiste na istoku da se odvoje.

Ponovo preuzimajući kontrolu nad Krimom, 60 godina nakon što je to poluostrvo sovjetski lider Nikita Hruščov poklonio Ukrajini, Putin je ostvario trijumf na domaćem terenu. Ali, gubitak uticaja nad Ukrajinom značio bi da je cijena preuzimanja Krima bila previsoka, piše agencija.

Iako su Ukrajina i Rusija prestale da žive u zajedničkoj državi kad se 1991. raspao Sovjetski Savez, ekonomske, političke i kulturne veze ostale su snažne, a Moskva je zadržala mnogo političkog i ekonomskog uticaja u Kijevu.

"Putin sada traži model u kojem će Moskva zadržati određen nivo uticaja", kaže Gleb Pavlovski, kojeg Rojters opisuje kao "bivšeg spin doktora" Kremlja, pošto je do preij tri godine savjetovao Putina: "Mislim da su naredne sedmice ključne, jer Putin ne može da dozvoli da ukrajinski izbori proizvedu za Rusiju neprihvatljivu formulu, a ne može da dozvoli ni da djeluje neodlučno. Potrebno mu je brzo riješenje."

Na prvi pogled,  kako piše Rojters, Putin ne izgleda kao čovjek koji ima gorući problem. Njegov rejting u zemlji najbolji je u posljednjih nekoliko godina - otkad su ruske snage preuzele Krim i Moskva anektirala poluostrvo posle brzinski organizovanog referenduma.

Putinov uspjeh na Krimu potpuno je neutralizovao i rusku opoziciju, a Rojters procijenjuje da će jedinstvena podrška predsjedniku u Moskvi trajati bar još neko vrijeme.

Ipak, poslije uvođenja zapadnih sankcija, poslovni i politički izvori kažu da "raste nelagoda ispod površine", jer euforija bledi zbog sankcija i mogućnosti uvođenja novih.

Neki se, tvrdi Rojters, brinu i zbog rata riječima sa Zapadom, koje vide kao prijetnju povratka izolacije iz sovjetske ere - poslije dvije decenije izgradnje odnosa sa svijetom.

"Ima ljudi koji su dezorjentisani. Neće to reći javno, ali postoji podjela oko pitanja da li su posljednja dešavanja dobra za zemlju", kaže za Rojters neimenovani ruski biznismen.

Politički analitičar Stanislav Belkovski ide i dalje u intervjuu za radio "Eho Moskve", tvrdeći da se "menja raspoloženje" i u "unutrašnjem krugu" Putinove elite, koja je do pre dve nedelje bila u "euforičnom stanju":

"Činilo se da je Rusija dobila ogromnu geopolitičku bitku i da bi trebalo da budemo ponosni. Sada, danas, elita polako klizi u stanje manje depresije. Oni shvataju da problemi tek dolaze... I kad su došle prave sankcije, kad su shvatili da su njihove nekretnine, medicinska njega, obrazovanje na Zapadu, na koje su se navikli u posljednjih 20 godina, u opasnosti, oni su se zabrinuli."

Iako će takve brige vjerovatno ostati "ispod površine", u političkoj klimi posle Krima, Rojters javlja da će Putinova sposobnost da održi uticaj Moskve u Ukrajini biti ključna za očuvanje ogromne podrške koju ima za svoje akcije.

Uticaj Moskve na Kijev ugrožen je kad je svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič 22. februara napustio zemlju i pobjegao u Rusiju, poslije protesta koji su završeni krvavo na ulicama Kijeva, a počeli su pošto su bivše ukrajinske vlasti izabrale ekonomsku podršku Rusije umjesto sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

U iščekivanju ukrajinskih izbora, protesti u istočnim gradovima u Ukrajini se nastavljaju, Rusi nastavljaju nagomilavanje trupa uz ukrajinsku granicu, a Kijev i Zapad strahuju da bi Putin mogao da pošalje vojsku i anektira i istočne regione Donjecka, Luganska i Harkova - po "krimskoj taktici" zaštite stanovništva koje govori ruski.

Rojters ipak zaključuje da je nagomilavanje vojske "pregovaračka taktika" Putina prema zapadnim liderima.

"Vojska je tamo, u principu, da bi se svi složili da razgovaraju sa Putinom o budućnosti Ukrajine. Putin shvata da ako nema opasnosti od pogoršanja krize, niko neće biti spreman da ga zove na razgovore o Ukrajini", konstatuje Pavlovski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije