VAŠINGTON - SAD, Izrael, Kina, Iran i Rusija imaju prednost u proizvodnji, ali i primjeni najsavremenijih, ali i najsmrtonosnijih vojnih bespilotnih letjelica (UAVs) ili popularno dronova, piše američki magazin "The National Interest".
"Vojske ovih zemalja u 21. vijeku, zlatnom dobu dronova, vođe su 'najjačih jata' za izviđanje, korekturu artiljerijske vatre ili lasersko ozračivanje ciljeva za napad projektilima, kao i za dejstvo na pojedine objekte i teroriste", navodi Robert Farli, stručnjak za vojnu doktrinu i nacionalnu bezbjednost Paterson škole za diplomatiju i međunarodnu trgovinu u SAD.
"Pentagon konstantno ulaže milijarde u njihov razvoj i proizvodnju, posebno ističući njihov značaj u borbi protiv terorizma, umanjujući time kritike zbog pogibije civila tokom vazdušnih napada istih", navodi ovaj magazin.
Naime, CIA je otkrila skrovište lidera Al Kaide Osame bin Ladena koristeći jedan od stelt dronova u Pakistanu, a pomoću drona 2011. SAD su izvršile napade na talibane Hakani mreže u Avganistanu, te na lidera filijale Al Kaide u Somaliji.
U vojnim misijama SAD ističu se letjelice "Predator" i "Predator 2", a samo u njihovu primarnu proizvodnju SAD su uložile oko 14,8 milijardi dolara.
Pentagon izdvaja dodatna sredstva i za novi program dronova, koji bi trebalo da budu u upotrebi od 2020. Inače, iz budžeta SAD samo za razvoj drona NG X-47C UCLASS nedavno je izdvojeno dodatnih 63 miliona dolara.
Takođe, i Izrael decenijama ulaže u proizvodnju bespilotnih letjelica, a izraelski inženjer je dizajnirao i američkog "Predatora".
"Izrael pomoću dronova nadzire pojas Gaze, Zapadnu obalu, južni Liban, dio Sirije, Golansku visoravan, a koristili su ih za vazdušne udare u Egiptu", navodi ovaj magazin.
Kompanija "Israel Aerospace Industries IAI" je proizvođač najvećeg vojnog drona heron TP, čiji je raspon krila 26 metara i koji, kako kažu, "može da dosegne do Irana". IAI ima ugovore o izvozu dronova u Njemačku, Britaniju, Francusku, Kanadu i Australiju, a sumnjalo se da Izrael izvozi dronove i u Rusiju i Kinu. Bilans izvoza ovih vojnih letjelica iz ove zemlje od 2005. do 2012. je oko 4,6 milijardi dolara.
U svijetu vojnih dronova pažnju javnosti godinama privlači i Kina. Nedavno je u ovoj zemlji predstavljen novi dizajn "Tian Yi", vojne bespilotne letjelice.
"The National Interest" navodi da se Kina sve više fokusira na razvoj borbenih dronova "Uzvišeni zmaj", "Pterodaktil", "Nebeski um" i "Oštri mač", koji je nakon prvog testa u novembru 2013. godine već uznemirio zapadne sile.
Kina koristi dronove za nadzor u pokrajini Sinđijang zbog Ujgura, kao i iznad Južnog kineskog mora zbog spora s Japanom u vezi s ostrvima.
"Bez obzira na dugogodišnji vojni embargo, i Iran doseže daleko iznad svojih mogućnosti u proizvodnji dronova", navodi "The National Interest".
Iran je koristio svoje dronove za vazdušne udare u Siriji i Iraku, njima snabdijeva i libanski Hezbolah. Nedavno je Iran predstavio i svoju verziju letjelicu RQ 170, po uzoru na američku, što je šokiralo SAD, a procurile su informacije da dronove planira izvesti u Meksiko.
Ruska Federacija je u invanzivnu proizvodnju supersoničnih dronova krenula tek od 2000. godine. Ona, bar prema podacima dostupnim javnosti, proizvodi oko 25 tipova dronova, uglavnom za nadzor i izviđanje u vojne svrhe.
Međutim, Sergej Šojgu, ministar odbrane Rusije, najavio je krajem prošle godine ulaganje oko 8,8 milijardi dolara u razvoj naoružanih bespilotnih letjelica do 2020.
Trenutno je ova zemlja poznata po dronovima kompanije "ZALA Aero", DOZOR dronovima i bespilotnim helikopterima Korshun i Ka-135, ali nedavno i dronu UAV Altius 001, te centru za upravljanje dronovima u Kolomni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.