Protivnici, teški i po 150 kilograma, užasno su ga se plašili, toliko da niko nije želio da uđe u ring s njim, a u pitanju je Aleksandar Kareljin, jedan od najvećih šampiona u istoriji rvanja.
Visok 192 centimetra, sa 130 kg čistih mišića, okretan poput pantera i podjednako snažan i nemilosrdan, ovaj Rus je tri puta bio olimpijski šampion, devet puta svjetski šampion i 12 puta šampion Evrope.
Za 13 godina rvao se 889 puta, 887 puta je pobijedio, dva puta izgubio.
Jednom je poražen od velikog sovjetskog šampiona, Igora Rastrutskog, 1987, a drugi put od Amerikanca Rulona Gardnera, u finalu OI u Sidneju 2000, piše Telegraf.
"Postoji jedna stvar koju treba da znate o Kareljinu; njegova snaga, to nije ljudska snaga", govorio je Mič Hal, dugogodišnji direktor rvačkog tima SAD.
Kareljin je rvanje počeo da trenira sa 13 godina, u rodnom Novosibirsku, u srcu Sibira. Na jednom od prvih takmičenja, polomio je butnu kost, na pola. Njegova majka se toliko uplašila da mu je spalila triko za rvanje. "Mama, ja sad ne mogu da napustim sport kojem sam dao nogu", bio je njegov odgovor.
Odlučio je da postane najbolji. Go do pojasa, trčao bi kroz snijeg, satima i satima. Poslije trčanja, veslao je po sibirskim jezerima, dok mu ruke ne bi prokrvarile i tako godinama. Ovako je stekao kondiciju i snagu kakvu vjerovatno nijedno ljudsko biće prije i poslije njega nije imalo.
U Novosibirsku je upoznao i svog "najtežeg protivnika u karijeri", kako je kasnije pričao: njegovi su kupili frižider, stari, kabasti i preteški sovjetski model težak oko 180 kilograma, a u zgradi nije bilo lifta.
"Odnio sam ga na osmi sprat, sa ove dvije ruke. Ni sam ne znam kako", ispričao je Kareljin jednom prilikom.
On je bio poznat po "Kareljinovom dizanju", potezu koji je jedino on mogao da izvede (u teškoj kategoriji): protivnika (ponekad teškog i 150 kg), koji je ležao potrbuške na parteru, uhvatio bi s leđa, podigao visoko u vazduh i bacio ga snažno na leđa. Ovo mu je donosilo maksimalnih (u grčko-rimskom rvanju) pet poena.
Za vrijeme karijere u rvanju, Kareljin je učestvovao jedan put, u MMA meču, protiv japanskog borca Akire Maede. Bilo je potresno gledati nemoć Japanca, inače vrhunskog majstora borilačkih vještina, protiv Kareljina. Rus ga je bacao po ringu kao krpenu lutku i sve uz široki osmijeh.
"Da je odlučio da se bori u MMA, Kareljin bi vladao sam, daleko iznad ostalih", rekao je jednom Fedor Jemelianenko, najveći MMA borac u istoriji.
Kareljin se iz rvanja povukao poslije poraza na Olimpijadi 2000. Posvetio se nauci, i 2002. je doktorirao na Sibirskoj akademiji za fizičku kulturu. Na lični poziv Vladimira Putina, započeo je političku karijeru. Više puta je biran u Dumu, a danas je član Odbora za međunarodne odnose ruskog parlamenta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.