Ako se odlučite da ljetovanje provedete na ostrvu Krf, jednom od najljepših grčkih ostrva, sasvim sigurno da ćete se njemu vratiti ponovo.
Krf daje izbor za sve ukuse. Ovo je mjesto samo za one koji vole pješčane plaže, i samo za one koji vole šljunak, i samo za one koji vole stjenovite uvale i podvodni ribolov, i samo za one koji ne vole ništa od toga, ali obožavaju da posjećuju muzeje, manastire, iskopine....
Najzelenije ostrvo Sredozemlja buja od vegetacije. Ovdje je četiri milona stabala masline, a ostrvo u ukupnoj svjetskoj proizvodnji maslinovog ulja participira sa čak tri odsto.
Krf je od Banjaluke udaljen oko 1.500 kilometara, a iako na ostrvo u prosjeku svaka tri minuta slijeću i uzlijeću avioni avionske veze Banjaluka - Krf nema.
Od Beograda do Krfa put je dug oko 1.300 kilometara i ukoliko se odlučite na putovanje automobilom, a bez njega ne vrijedi ni ići na Krf, najbolje je da upravo od tamo započnete putovanje.
Oko 14 sati vožnje biće vam potrebno da prođete Srbiju, Makedoniju i stignete do grčkog grada Janjine (Ioannina), tu prespavate i ujutro produžite put do luke Igumenica (Igoumenitsa) i dalje do Krfa. Put kroz Grčku do Igumenice biće nešto što, iako ste ljete provodili u Grčkoj, ostaje nezaboravno i do tada neviđeno.
PUTOVANJE
Dvadesetak kilometara južno od račvanja autoputa prema Solunu odvajate se na autoput Egnacija Odos (E 90) prema Veriji na zapadu. Do grada Gravene ovaj autoput isti je kao i svi ostali, jer uglavnom prolazi kroz ravnicu, ali onda počinje trasa koju s razlogom zovu autoput budućnosti, potpuno nevjerovatna za ovaj svijet i po svemu slična scenama iz SF filmova. Po tri, četiri ili pet kilometara dugački tuneli sa velikim usponima i nagibima vodiće vas kroz oblast Epir i planinski lanac Pindas. To je isti onaj Epir koji je Odisej prepješačio kada su ga poslali u progonstvo sa Itake. Od Gravene pa do luke Igumenica iz koje polaze feriboti za Krf, autoput se prekida u nekoliko navrata, jer još uvijek traje njegova gradnja kroz šumske vrleti.
Najteža dionica puta prema Krfu svakako je ona od planinskog mjesta Metsovo pa do gradića Janjina. Nešto prije Janjine na autoput se ponovo uključujete ulaskom u tunel dugačak pet kilometara koji pod velikim nagibom prolazi nizbrdo kroz planinu. Kao i u svim drugim i u ovom tunelu brzina je ograničena na 90 kilometara na čas, a da li je striktno poštujete snimaju kamere instalisane u svim tunelima.
Autoput je sporo građen jer je problem migracije crnih medvjeda koji ka planinama Albanije i nazad prolaze upravo ovom trasom rješavan godinama budući da je trasa prijetila da prekine njihovu prirodnu putanju.
Putujući kroz ovaj dio Grčke vidjećete ono što do sada niste. Planinske predjele, skijališta, pašnjake, divlje konje, stada ovaca. Na samom prevoju Metsovo je restoran u koji obavezno treba da svratite, jer to s razlogom rade i svi Grci koji ovuda prolaze. U tom restoranu, u kojem se poslužujete kao u našim ekspres restoranima, poješćete takvu svinjetinu kakvu nikada niste probali. Cijena ručka za jednu osobu u prosjeku staje oko deset, a kilo jagnjetine 20 evra.
JANJINA
Najbolje mjesto za odmor poslije više od 1200 kilometara pređenog puta svakako je Janjina, udaljena oko 90 kilometara od od luke Igumenica. Janjina je sagrađena na obalama prelijepog jezera. Pristojan hotel za tri osobe u samom centru grada koštaće vas oko 80 evra. Ovaj predah na putu do samoga Krfa sjajan je uvod u odmor koji slijedi. A u Janjini ima šta da se vidi - i živi grčki duh i turska istorija. U centru grada je tvrđava Kastro iz turskog perioda u čijim zidinama su kuće u kojima ljudi i danas žive. Na istočnom dijelu zidina Kastra je yamija pretvorena u muzej, a ispod tvrđave je jezero sa uređenim šetalištem i bezbroj modernih restorana pored njega.
Pored jezera privezani stoje brodići koji voze turiste do ostrva Nisi. Na ovom ostrvu nema automobila, a mnogi ostrvljani ovdje dolaze zbog turista i to samo preko dana. Osim restorana za turiste, na ostrvu Nisi nalazi se nekoliko crkava, jedan manastir i muzej ikona.
Poslije prospavane noći u Janjini, odmorni možete da nastavite put prema Igumenici. Na tom putu, petnaestak kilometara od Janjine je svetilište Dodoni, važno starogrčko proročište u kojem se nalaze ostaci hramova posvećenih Herkulesu i Apolonu.
Iz luke Igumenica na svakih pola sata idu feriboti prema Krfu ili Kerkiri (Kerkyra), kako ostrvo zovu Grci. Put do Kerkire traje oko 1.45 minuta.
KRF
U istoriji Grčke Krf je poznat kao ostrvo kojim nikada nisu zavladali Turci. Poslije Vizantije, ovdje je vladala Venecijanska republika, a potom Francuzi, pa engleski upravitelji. Englezi su Krfu 1864. dali nezavisnost i tada se ponovo ujedinio sa grčkom državom. Sve to ostavilo je traga na arhitekturi i načinu života na ostrvu. I danas su ovdje tereni za golf i kriket među najboljima na svijetu.
Po onom starogrčkom Homerovom predanju na Krfu je boravio i sam Odisej koji je ovdje stigao kada je uspio da pobjegne sa ostrva Kalipse. Odisej je prema vjerovanju stigao u Paleokastricu, prelijepu plažu od šest uvala. More je ovdje smaragdno zelene boje, ali toliko ledeno da ćete u njega morati da ulazite veoma lagano onako kako to rade i svi ostali. Na nisku temeperaturu mora na Paleokastrici utiču okolne pećine u koje se zavlači more i upravo zbog toga ovdje je veliki broj ronilaca.
Preko puta Paleokastrice je hrid Kolovri. Prema legendi to brod koji je na Krf dovezao Odiseja iz Troje, a u hrid ga je pretvorio ljutiti Posejdon.
Paleokastricu najviše vole Britanci, koji su je proglasili najljepšom plažom svijeta. Za razmaženije turiste, navikle na toplija mora, na Krfu će se ipak naći mnogo primamljivijih destinacija.
Jedna od njih je, kao i Paleokastrica, na zapadnom dijelu ostrva samo nešto južnije i zove se Glifada. Do nje se stiže preko seoceta Pelekas u koje veliki broj turista dolazi da gleda jedan od najljepših zalazaka sunca u vodama Jonskog mora. Na Glifadi more je kristalno čisto i veoma toplo, a plaža je pješčana i veoma lijepo uređena.
Iako mnogi poput nekada njemačkog cara Vilhema Drugog smatraju da je zalazak sunca sa Pelekasa najupečatljiviji, mnogo je fascinantniji pogled sa navišeg planinskog vrha Krfa Pantokratora. Samo sa njega vidjećete u isto vrijeme istočnu i zapadnu obalu. I dok sunce na zapadu ulazi u more, istovremeno na istoku mjesec izranjati iz njega.
Ukoliko ljetujete u samom gradu Krfu, ništa vam neće biti daleko, jer sve je tu, na dvadesetak do sat vremena vožnje. Čak i one poznate glinene plaže na sjeveru poput Kanala ljubavi. Na njih ljudi dolaze da se zaljube i u tom stanju ostanu do kraja života. Legenda kaže da kada preplivate pećinu u Kanalu ljubavi onaj koga ugledate sa suprotne strane biće vaša ljubav do posljednjeg daha. Prizor naravno možete i da namjestite. Po volji.
DVORAC PRINCEZE SISI
I dok su plaže na zapadnoj strani ostrva uglavnom pješčane, na istočnoj su šljunkovite plaže Dasije i posebno popularnog Ipsosa.
Na samo devet kilometara od grada Krfa na istoku je selo i luka Guvija. Tu je stanište svih marina na ostrvu, ali i upravo ona luka u koju se srpska vojska iskrcala 1918. povlačeći se preko Albanije. U Goviji je i spomen ploča na kojoj stoji uklesano da se na tom mjestu saveznička Srpska vojska iskrcavala od januara do aprila mjeseca 1918. Promrzli, bolesni, izmučeni uzorni srpski vojnici bili su i do danas ostali miljenici Krfljana. Kažu da su bili veoma humani i rijetka vojska koja nije pljačkala, a kako su se oporavljali i ustajali na noge nesebično su pomagali ostrvljanima. O svemu tome više ćete čuti ako stvarite u Srpsku kuću u starom dijelu grada Krfa, kuću koju je opština Krf poklonila srpskoj Vladi i u kojoj se nalazi muzej posvećen srpskoj golgoti do Krfa. Tu je naravno i Plava grobnica, spomenik stradalim srpskim vojnicima, smješten na ostrvu Vido udaljenom od grada toliko da do njega može da dopliva dobar plivač.
Na natpis posvećen srpskoj vojsci naći ćete i prilikom obilaska dvorca Ahilion, koji je u to vrijeme, 1918., bio pretvoren u vojnu bolnicu. Ahilion se nalazi desetak kilometara južno od grada Krfa kod sela Gasturi. Tu je krajem 19. vijeka supruga austorugarskog cara Fanca Jozefa Elizabeta odlučila da sebi sagradi palatu. Ovo mjesto preporučili su joj timovi ljekara koji su se brinuli za njeno zdravlje, jer su ustanovili da je upravo na tom mjestu najbolja klima za plućne bolesnike. Sisi, kako su Elizabetu od milja zvali, provela je ovdje najveći dio svog života.
Dvorac i njegov vrt u koji je uzidala najveći dio svog života i ljubavi i danas turiste ostavljaju bez daha. U vrtu Ahiliona je cvijeće i rastinje iz svih krajeva svijeta. Na jednom njegovom kraju je skluptura od mermera Umirućeg Ahila, pogođenog u jedinu slabu tačku – petu, remek dijelo njemačkog vajara Ernesta Gustava Hertera.
Na drugom kraju vrta, na velikoj terasi koja gleda grad Krf, je pobjednički Trijumfalni Ahil, skluptura od bronze djelo vajara Johanesa Gotza. Skluptura je visoka 5,5 metara, a sa postoljem 11,5 metara. Ahil pobjednik u ruci drži koplje i štit sa likom meduze. Upravo Ahil, kojeg je Sisi obožavala, zaslužan je za ime koje nosi dvorac - Ahilion.
U vrtu su i mermerne statute bogova sa Olimpa, te devet muza zaštitnica umjetnosti koje prate Tri Harite, kao i biste antičkih filozofa i pjesnika, ali i ona Šekspirova. Tu je i statua engleskog pjesnika, velikog obožavaoca grčke kulture Lorda Bajrona.
Pored impresivnog vrta moći ćete da vidite i prizemni dio samog dvorca, pa čak i samu spavaću sobu carice Sisi, najljepše žene svog vremena. Kažu da je upravo zahvaljujući njenoj senzibilnosti, mitskoj ljepoti, nezavisnom i slobodnom duhu, skromnosti i jednostavnosti, koja je pomogla u ključnim momentima austrijskog carstva, Sisi jedinstvena ličnost te epohe. O njenoj ljepoti i ljupkosti svjedoče i portreti Sisi koji vas motri sa zidova Ahiliona.
GRAD KRF
I gdje god da provedete dan noć ćete ipak najljepše provesti u gradu Krfu. Centar starog grada smiješten je izmedju dvije tvrđave. Zbog načina gradnje kuća i bezbroj palata stari grad će vas neodoljivo podsjetiti na Dubrovnik, samo u većem i raskošnijem izdanju. Najpoznatiji korzo Liston je upravo ovdje i neodoljivo podsjeća na ulicu Rivoli u Parizu. Ako želite da uštedite neki evro za šoping onda ovdje ni slučajno nemojte piti kafu ili jesti kolače, jer su najskuplji u gradu. Nedaleko od Listona je i spomenik prvom engelskom guverneru ostrva Tomasu Maitlendu, a malo dalje Palata Svetih Mihaila i Đorđa, danas najveći Muzej azijske umjetnosti u Evropi sa kolekcijom od 10.000 predmeta sa dalekog istoka koja je muzeju ostavio grčki ambasador i diplomata Manos.
U starom gradu je i Crkva Svetog Spiridona, zaštitnika Krfa, izgrađena 1590. godine. Grci u redovima strpljivo čekaju da se poklone moštima svetitelja koje su na Veliku Gospojinu izložene u hramu.
Trg Geogiosa Teotakisa ili Saroko granica je između starog i novog dijela grada. Do njega vodi avenija Aleksandras u kojoj su prodavnice svih vodećih svjetskih brendova.
I u starom dijelu grada kupuje i prodaje se sve i svašta. Najviše je prodavnica zlata poznatih dizajnerskih kuća "Armani", "Guči", "Dior"....... Tu možete uz velike popuste da pazarite nakit sa dragim kamenjem provjerenog kvaliteta. Ipak najviše je prodavnica u kojima se prodaju suveniri i proizvodi od male naranye poznate pod imenom kum kuat. Iako Krfljani tvrde da je kum kuat zaštitna biljka upravo ovog ostrva i da raste samo na njemu, bolji poznavaoci tvrde da to nije tačno i da je kum kuat na Krf donesen iz Japana.
Na petnaestak kilometara od grada Krfa je Akvalend, najveći vodeni park u Evropi. Užitak da provedete dan na najvećim turbinama i vodenim toboganima i da djeca dožive pustolovine Pirata sa Kariba za odraslu osobu staje 27, a za dijete u prosijeku 15 evra.
Pored Akvalenda mali turisti na Krfu posebno vole vožnju do ostrva Vido brodićem Kalipso star sa staklenim dnom. Uzbuđenje mališana podiže se u staklenom potpalublju kada se u blizini Vida pojave ronioci sa hobotnicama i velikim rakovima u rukama. Ipak vrhunac vožnje je predstava tri foke Ire, Cezara i Simbe koji pred mališanima pokazuju vještine kojima su obučavane - bacanje lopte u koš, poljupce, klizanje i naravno, mahanje za kraj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
