Kuvajt, mala zemlja u jugozapadnoj Aziji, na Arapskom poluostrvu sa izlazom u Perzijski zaliv, običnom putniku koji dođe u posjetu čini se kao da se odjednom obreo u nekoj divnoj priči iz 1.001 noći.
Ova zemlja je oaza usred pustinje, a njeni stanovnici nigdje ne žure. Kažu nam "polako, biće sve dobro, posao će se završiti".
Na prvi pogled sve se čini bajkovito, velelepne građevine, većina modernih, ali ima i onih u arapskom stilu, moderne ceste, najnoviji automobili, svuda raskoš i sjaj.
Međutim, nije sve raskoš. Kada prošetate ulicama Kuvajt Sitija, vidjećete mnogo smeća, ali i mnogo započetih građevinskih radova. U ovoj zemlji radnu snagu čine uglavnom Indijci, Senegalci, Libanonci, Filipinci, ali i ljudi iz Bangladeša koji sreću traže u ovoj bogatoj zemlji. Kuvajćani ne rade teške poslove.
Mnogi radnici godinama nisu posjetili svoj dom i porodicu. Kažu, jako je skupo, te da za novac potrošen na putovanje do kuće njihove porodice mjesecima mogu ugodno živjeti.
Ono što je zapanjujuće za ljude koji dolaze iz zemalja poput Bosne i Hercegovine je savršena usluga. U prodavnici, restoranu, hotelu zaposlenici se pažljivo i s puno poštovanja odnose prema gostima. Kod njih zaista važi ona ugostiteljska i trgovačka krilatica "gost i kupac su uvijek u pravu".
Ono što nas nije posebno iznenadilo je puno vozila na cesti, međutim iznenadila nas je činjenica da pun rezervoar goriva košta ne više od 18 KM.
POLOŽAJ ŽENA: Najviše iznenađuje položaj žene u Kuvajtu. Rade ako žele i ako im je dosadno, djecu im odgajaju dadilje i njih možete sresti svuda, posebno su obučene i možete ih prepoznati na ulici, a Kuvajćani ih zovu hamade.
Kuvajćanke veliki dio vremena provode u kupovini i uređivanju, tako da na svakom koraku u Kuvajtu možete vidjeti salone ljepote za žene. Posebno uživaju u kupovini, a imaju i u čemu, jer Kuvajt posjeduje veliki trgovački centar "Grand avenija".
Kada uđete u trgovački centar, imate osjećaj da ste na nekoj od evropskih glavnih ulica, centar je natkriven i klimatiziran, a šetalište je urađeno u mramornim i betonskim kockama.
Ne postoji prodavnica u svijetu, a da je ne možete naći u ovom centru. Od "Prade", preko "Gučija", "Dolče i Gabane", "Viktorije Sikret", do HM-a. Sve možete naći u ovom centru. Cijene su "da vam pamet stane". Kuvajtski dinar je jaka valuta i može parirati funti. Za 100 eura možete dobiti 32 kuvajtska dinara, a za ovaj novac teško da možete kupiti bilo šta u ovom trgovačkom centru.
Međutim, to za Kuvajćanke ne možete reći, one troše nemilice, a kako se čini, najviše vole "Luj Viton" i "Armani".
Kuvajćanke su jako napredne ako uzmete u obzir arapski svijet. One se obrazuju, oblače kako žele, neke su pokrivene, a neke ne, voze automobile i glasaju.
Kuvajt finansira školovanje svojih mladih na svjetskim univerzitetima, uz obezbijeđen smještaj i stipendiju, uz samo jedan uslov - da donesu diplomu.
KUPOVINA NEKRETNINA: Malo je ljudi iz BiH koji putuju u Kuvajt, iako skoro da nema Kuvajćanina koji nije bar jednom posjetio BiH. Kažu da je naša zemlja nevjerovatno lijepa, puna zelenila, te da se sve više Kuvajćana odlučuje da kupi nekretnine u BiH.
To i nije čudno ako se uzme u obzir da od juna do septembra, kada je u Kuvajtu preko 50 stepeni iznad nule, veliki broj Kuvajćana, napušta zemlju i odlazi u Pariz, London, u Ameriku...
Međutim, posljednjih godina veliki broj građana Kuvajta dolazi u BiH, kupuju nekretnine u Jajcu, Mostaru, Travniku, okolini Sarajeva. Kažu da su očarani zelenilom i rijekama u BiH.
Građanima BiH potrebna je viza da bi ušli u Kuvajt, dok je Kuvajćanima vrlo jednostavno doći u BiH, jer im za ulazak u našu zemlju nije potrebna viza.
Površinom tri puta manji od BiH, ali sa otprilike istim brojem stanovnika (oko 1,5 miliona Kuvajćana i oko 2,5 miliona useljenika), Kuvajt je među deset najbogatijih zemlja u svijetu i peta zemlja po izdašnosti naftnih rezervi.
Ukratko rečeno, Kuvajt živi od nafte. Više od 50 posto prihoda država prikupi upravo od "crnog zlata". Zahvaljujući nafti BDP Kuvajta posljednjih godina iznosi oko 48.000 dolara po glavi stanovnika. To je, na primjer, 10,5 puta više nego u BiH.
OKRETANJE PREMA TURIZMU: Mazen Alansari iz Ministarstva informisanja u kuvajtskoj vladi objasnio je bh. novinarima koji su boravili u posjeti Kuvajtu da u Vladi Kuvajta kod nekih ljudi postoji raspoloženje da se država oslobodi ovisnosti o nafti, odnosno da se počne okretati turizmu, kao što su to uradili susjedni Katar ili Dubai.
To ne znači da bi prihodi od nafte bili manji, ali svakako da bi se u državnu kasu počeo slivati dodatni novac, a i oči Kuvajćana ne bi morale biti toliko uprte u cijenu barela na svjetskom tržištu.
"Prihodi Kuvajta od turizma zasad su svega 1,5 posto. To se mora povećati na 30 posto", rekao je Alansari.
Objašnjava da je istim putem upravo krenuo susjedni Dubai, kojem je sada turizam važan koliko i nafta.
Ali, prije nego su pozvali turiste, vlast u Dubaiju je dozvolila prodaju alkohola u zemlji. S druge strane, alkohol u Kuvajtu još je strogo zabranjen. Iako to ne znači da ne postoji na crnom tržištu.
"Moramo se početi otvarati", kaže Alansari, koji razmišlja i govori kao da je neka vrsta opozicije u Kuvajtu.
Nafta, ekonomski fondovi, moćne banke i brojni impresivni poslovni centri jasno poručuju da Kuvajćane ekonomija zanima više nego bilo šta drugo. Zbog toga i ne govore toliko o problemima iz prošlosti. Primjerice, iračku okupaciju Kuvajta iz 1990. godine niko i ne spominje. Čak, kuvajtski Crveni polumjesec do sada je izdvojio oko 200 miliona dolara za pomoć Iraku. Okupaciju, kazat će, nisu zaboravili, ali im je saradnja sa susjedima na prvom mjestu.
Takav odnos kuvajtske vlade doveo je do toga da Kuvajćani žive kao u raju. Njihova primanja danas su među najvećim u svijetu, uz potpuno besplatno školovanje, zdravstvo, ali i razne beneficije. Tako, kuvajtska vlada cijeni čak i ako je žena samo domaćica. Mjesečno će dobiti oko 1.000 kuvajtskih dinara (oko 6.000 KM), jer smatraju da ženu treba nagraditi i za posao po kući.
Na crne dane iz iračke okupacije u Kuvajtu možda jedino podsjeća nevjerovatan odnos prema američkom pasošu, koji je u ovoj državi skoro kao neko sveto slovo, a sve zbog zahvalnosti Kuvajćana prema SAD, koje su u februaru 1991. povele međunarodnu koaliciju za oslobađanje Kuvajta od Iraka.
I na policama kuvajtskih supermarketa također dominiraju američki proizvodi.
RADNICI IZ BiH: Kada je riječ o građanima BiH, njih oko 200 trenutno radi u ovoj bogatoj državi. Uglavnom su to ljekari, sportski radnici, inženjeri..., koje Kuvajćani veoma cijene.
Novinari iz BiH imali su priliku posjetiti i kuvajtski Parlament i prisustvovati toku sjednice. Uljudni domaćini, novinarima su omogućili simutalni prevod na engleski jezik kako bi mogli pratiti tok sjednice.
Kuvajtski parlament broji 50 u narodu izabranih članova od kojih su četiri žene. Političkih stranaka u Kuvajtu nema i on zasjeda jednom sedmično, a nekada i dva puta.
Kuvajtska novinska agencija KUNA svakodnevno izvještava o događanjima iz cijelog svijeta, a njeno sjedište je impresivno. Velika zgrada sa nekoliko spratova, redakcija opremljena najsavremenijim uređajima, novinari neopterećeni novčanim problemima, mnogo putuju, izvještavaju, a i rade u ugodnom ambijentu. Agencija vodi računa o starima koji nisu tehnički obrazovani i ne znaju čitati. Dovoljno je da samo okrenu broj i sve vijesti će im biti pročitane u slušalicu.
Novinari su posjetili i Ambasadu BiH u Kuvajtu. U predivnoj kući koju je Ambasadi poklonio jedan Kuvajćanin dočekalo nas je malobrojno osoblje predvođeno ambasadorom Mehmedom Halilovićem.
On nam je ispričao da su sav namještaj takođe dobili od jednog Kuvajćanina, te da je sada sezona i u Ambasadi imaju mnogo posla.
LUKSUZ NA SVE STRANE: Novinarska ekipa tokom boravka u Kuvajtu imala je priliku posjetiti i luksuzne restorane. U Kuvajtu je izbor hrane veliki, možete jesti sve što poželite, od arapske, preko libanonske do francuske kuhinje.
Kuvajćani uvoze sve osim ribe. Riba je jedina namirnica koju ova zemlja ne uvozi. Naime, prije pronalaska nafte, Kuvajćani su živjeli isključivo od ribolova, a i danas u zalivu, ali i u muzeju, možete vidjeti drvene brodove i jedrilice specifične za Kuvajt, označene narodnom zastavom.
Fascinantan je veliki muzej i akvarij u Kuvajtu u kojem možete vidjeti fosile stare i po četiri milijarde godina, a u akvariju možete vidjeti raznovrsna morska stvorenja od bijele ajkule, malih različitih riba, meduza, do pingvina.
Kuvajćani imaju mnogo jedrilica, ali većina ih je non-stop u marini. Novinarska ekipa iz BiH imala je priliku provozati se jahtom po kuvajtskom zalivu i iz druge perspektive, morske, vidjeti Kuvajt.
Obišli smo i najveći toranj u Kuvajtu "Al Hambra" i uživali u pogledu na grad i zaliv sa 75 sprata. U tornju smo vidjeli najsavremenije kino-dvorane, teretane, kao i sobe za odmor i rekreaciju. Neke prostorije oslikane su prizorima iz evropskih prijestonica, a u tim prizorima mogli smo uočiti i poznate istorijske ličnosti, od kraljice Elizabete, princeze Diane, kao i velikih imena iz svijeta filma.
Kuvajt je tek 1961. postao nezavisan od Velike Britanije, koja je veliko naftno bogatstvo ispod pijeska Kuvajta otkrila 1939. godine. Ustavna je monarhija, a vladari su iz Al-Sabah porodice. Šeik Sabah al-Ahmad al-Jabar al-Sabah sadašnji je, 15. kuvajtski emir.
Šta je s projektima iz BiH?
Srce moćnog Kuvajta osim nafte je i Kuvajtski fond za razvoj, koji danas premašuje šest milijardi dolara, sa stotinama realizovanih projekata u više od 100 zemalja svijeta.
Jedan od čelnih ljudi u Fondu Hesham Ibrahim Al-Waqayan kaže da je Vlada Kuvajta preko Fonda ulagala i u BiH, i to oko 85 miliona dolara, ali ne više od toga, jer već nekoliko godina iz BiH nije došao niti jedan projekat koji bi eventualno podržao Kuvajtski fond za razvoj.
Izlazak samo za bračne parove
U Kuvajtu postoji i "ljubavna ulica". U toj ulici mladi iz automobila razmjenjuju ljubavne poruke. Ipak, zemlja je jako tradicionalna i ženu ne možete izvesti ako niste zaručeni ili u braku. Uglavnom muškarci u kafanama sjede sami, piju čaj i puše nargilu, a žene se druže u šoping centrima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
