Putovanje

Novinarka "Nezavisnih" u posjeti Tivtu: Stameni vojnik Boke Kotorske

Novinarka "Nezavisnih" u posjeti Tivtu: Stameni vojnik Boke Kotorske
Foto: Turistička organizacija Tivat | Novinarka "Nezavisnih" u posjeti Tivtu: Stameni vojnik Boke Kotorske

Tamo gdje glatka površina okomitog zida napušta ravnu liniju i savija se lagano u prvi nagovještaj zaobljenog svoda, tu je čovjekova građevinarska vještina prevazišla samu sebe i prestala da bude prosto slaganje kamena na kamen. Tu je počeo smjeli podvig ljudskog duha.

Ta mjesta na ruševinama starih građevina ne gledam nikad bez uzbuđenja. To su mjesta s kojih su um čovjekov i njegova vještina zaplovili u novi, savršeniji i bogatiji svijet, u život višeg reda i viših potreba. Svodu i luku na starim građevinama oči se raduju, jer u njima naslućuju pokušaj oslobođenja od vlasti prirodnih zakona i početak uspona i poleta, kojima ljudska nada produžuje smjelo kraj unedogled, riječi su nobelovca Ive Andrića kojima se može opisati prvi pogled na grad Tivat, jedan od najmlađih gradova u Boki Kotorskoj, pa i na Crnogorskom primorju.

Tivat u gradsko naselje izrasta krajem 19. vijeka izgradnjom Pomorskog arsenala 1889. godine, a više od pola vijeka kasnije osnovano je prvo turističko društvo u gradu, kada je izgradnjom hotela "Mimoza" 1958. stvorena početna osnova za razvoj turizma na području tivatske opštine. Od tada do danas grad na obalama Jadarana postao je poželjna turistička destinacija, a putnici namjernici pohode ga i po završetku ljetne sezone.

Od svog nastanka grad kao stameni vojnik ponosno stoji uz bok moćnom Jadranu te se ugnijezdio u centralnom dijelu Bokokotorskog zaliva, negdje ispod lovćenskog ogranka Vrmca.

Po dolasku u Tivat shvatićete da grad nema klasični centar, te se odmah uputite prema dijelu gdje se građevine spajaju s morem i nećete pogriješiti - naići ćete na gradsko šetalište, koje u stvari i jeste centar svih dešavanja u gradu. Dok pijete prvu jutarnju kafu (cijene se kreću od jednog evra pa naviše) u nekom od brojih barova na šetalištu, na pučini ćete vidjeti igru talasa, sunčevih zraka i radoznalih galebova, ali pogled će vam ipak odvući impozantni brod usidren u tivatskoj luci - školski brod "Jadran", motorni jedrenjak tipa barkantin. Izgrađen je u periodu od 1931. do 1933. godine u Hamburgu u Njemačkoj, prema narudžbini Mornarice Kraljevine Jugoslavije. Osnovna namjena mu je bila obuka pitomaca Pomorske vojne akademije i podoficirske škole. U luku Tivat je uplovio 16. jula 1933. godine, a Kraljevskoj mornarici je predat 19. avgusta 1933. u Splitu. Ovaj brod je dosad prevalio preko 400.000 morskih milja, obišao gotovo sve luke u Evropi, od Crnog do Baltičkog mora. Najzanimljivije i najduže putovanje broda bilo je na ruti Dubrovnik - Njujork - Boston - Dubrovnik od 20. aprila do 21. juna 1938. godine. Matična luka broda danas je Tivat.

Turisti koji pohode Tivat kući se zasigurno neće vratiti bez fotografije u čijoj pozadini je ova velelepna građevina od drveta, ali ni bez podsjetnika s putovanja - suvenira, koje takođe možete pazariti već na samom šetalištu ili u uličicama koje vode ka unutrašnjosti grada (magnete s motivima grada možete pazariti po cijeni od jedan evro pa naviše, dok ćete za male snježne kugle izdvojiti od dva evra pa naviše).

Malim popločanim ulicama kojima odiše morski štih ubrzo stižete i do ljetnikovca Buća, zaštićenog spomenika kulture i jednog od najprepoznatljivijih obilježja Tivta, a podigla ga je poznata kotorska srednjovjekovna vlastelinska porodica Buća. Kompleks predstavlja renesansnu cjelinu s ponekim detaljom kasne gotike. Sastoji se iz pet objekata: kuće za stanovanje, ekonomske kuće, crkvice - kapele posvećene sv. Mihovilu, te kule s monumentalnom ulaznom kapijom. Danas ovaj revitalizovani spomenik ima svoju namjenu - stambena zgrada pretvorena je u galerijski prostor, a nekadašnji vrt u ljetnu pozornicu. U kompleksu kojim gazduje Centar za kulturu Tivat organizuju se izložbe, književne večeri, koncerti…

U daljoj šetnji gradom naići ćete i na impozantan Gradski park. Čuveni bokeljski moreplovci u dugom periodu su s beskrajnih plovidbi sa svih meridijana svijeta donosili najrazličitije primjerke egzotičnog rastinja i ukrasnog bilja, koji su nalazili novi dom u ovom parku, utemeljenom 1892. godine. Izuzetni klimatski uslovi omogućili su da u tivatskom parku, koji je najveći u Boki, uspijevaju razni primjerci egzotičnog bilja.

Sklad boja i mirisa koji dominira parkom na trenutak će vas otrgnuti iz gradske vreve, ali samo na trenutak, jer vas brojne druge prirodne ljepote zovu na razgledanje - Gornja Lastva (jedinstvena ruralna cjelina na nadmorskoj visini od 300 m), ostrvo Prevlaka (Ostrvo cvijeća) s kompleksom manastira svetog arhanđela Mihaila, Sveti Marko, Tivatska solila, prirodna marina Kalimanj u samom gradu te predivno izletište-plaža Pržno, poznatije kao Plavi horizonti, koje godinama unazad može da se pohvali plavom zastavicom, međunarodnim priznanjem za veoma čiste, kvalitetne i uređene plaže.

Valja napomenuti da je Tivat jedini grad na Crnogorskom primorju koji ima međunarodni aerodrom, smješten četiri kilometra od samog gradskog jezgra, osam kilometara od Kotora i 20 kilometara od Budve, te da se duž obale Tivta nižu male atraktivne luke, uvale i brojne plaže čija površina iznosi oko 30.000 kvadratnih metara.

Tivat je grad velikih promjena. Nekada je bio ljetovalište vladara, plemića i pjesnika te uživao mirnu istoriju sve do kraja 19. vijeka, kada je Austrougarska osnovala vojne baze na obali grada - Tivat je posatao arsenal, vojna luka i brodogradilište. Cijeli jedan vijek u Tivtu su se obučavale zanatlije, bravari i brodograditelji, ali danas je, zahvaljujući kanadskom milijarderu Piteru Manku, ponovo postao ljetovalište plemića i milijardera, pružajući velike mogućnosti za elitni turizam. Naime, Mank je imao drugačiju viziju grada. Umjesto sivih vojnih brodova on je vidio skupe bijele jahte, umjesto plavih uniformi - skupa odijela. Najveće i najljepše jahte, koje plove pod zastavama zemalja cijelog svijeta, dolaze u najluksuzniju marinu na Mediteranu - Porto Montenegro.

O porijeklu imena Tivat postoje tri mišljenja. Po prvom, naziv bi mogao biti izveden od imena hrišćanskih svetaca kao što su Theodorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus, Theudo ili kraći oblik od Theos doros - što znači Božji dar. Drugo mišljenje kazuje da naziv potiče od keltske riječi touto, što znači grad. Prema trećem, možda i najzanimljivijem kazivanju, ime grada izvedeno je od imena ilirske kraljice Teute, koja je stolovala u Risnu, a u Tivtu imala ljetnikovac.

U koje god legende i mišljenja odlučite vjerovati, ono što zapravo vidite u Tivtu, svodovi i lukovi na starim građevinama kojima se oči raduju, kontrasti starih i novih građevina, toplo more, hlad borova i maslina, miris lovora, ruzmarina i lavande, ono je što danas u najboljem svjetlu predstavlja ovaj biser Jadrana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije