SARAJEVO, TUZLA - U postupku sanacije i modernizacije rashladnog tornja jednog od blokova Termoelektrane (TE) Tuzla demontiran je veliki broj kancerogenih azbestnih ploča, koje su deponovane na lokalno odlagalište Jezero 2, što je izazvalo veliku zabrinutost Tuzlaka i eko-udruženja.
Prema saznanjima "Nezavisnih", koja su nam pismeno potvrđena iz TE Tuzla i "Elektroprivrede BiH", ova termoelektrana je u decembru prošle godine potpisala ugovor s konzorcijem tri firme, HIH iz Živinica, JATA iz Srebrenika i "Kemokop" iz Tuzle, o odlaganju opasnog otpada, međutim niko od mještana i lokalnih službi ne zna na koji način su zbrinute azbestne ploče.
Aktivisti iz eko-udruženja i lokalno stanovništvo iz mjesnih zajednica Bukinje, Husinje i Šićki Brod, koje neposredno graniče s TE Tuzla, svjedoče da je posljednjih godina znatno povećan broj oboljelih i umrlih od kancerogenih bolesti.
Mnogi od njih, poput Tome Divkovića, predsjednika Savjeta MZ Bukinje, ogorčeni su što su nakon sumpora, odlagališta šljake i raznih radioaktivnih čestica koje zagađaju zrak, vodu i zemlju, na red došli i kancerogeni azbestni materijali.
"Neke ploče su deponovane i prošle godine, a sada su, kako smo čuli, na red došle azbestne ćelije, koje budu u hladnjacima i izrazito su radioaktivne. Sve je počelo prije mjesec i već je izvučena jedna tura. Još nam samo treba da nam azbest kopaju u zemlju", ogorčen je Divković.
Ističe da u selima Divkovići I i II žene masovno obolijevaju od karcinoma polnih organa.
Deponovanje sprovedeno u skladu sa zakonom i direktivama EU, rekao Rudež
Senail Ajšić, iz MZ Šićki Brod, neposredno je svjedočio ovom događaju.
"Bio sam gore i vidio petnaestak kamiona koji su prevozili neke velike kocke. Postavljena je tabla da je zabranjen pristup i nisu mi dali dalje proći. Oni gore odlažu nešto tajno", uvjeren je Ajšić.
U Udruženju "Eko zeleni" iz Tuzle i Centru za ekologiju i energiju već godinama bezuspješno upozoravaju na moguće posljedice eko-katastrofe na ovom području. Ratko Banović, magistar ekologije i predsjednik Udruženja "Eko zeleni", kaže da je vrlo malo ljudi upoznato s "operacijom azbest".
"Znam da su te tri firme, koje to rade, bliske političkim strankama. Ranije su ljudi više puta protestovali i tražili da se promijeni metod odlaganja šljake i pepela, ali ništa. Izrazito je ugroženo naselje Drežnik, koje je na samo 700 metara od odlagališta Jezero", kaže Banović.
Dodao je da je kontaktirao i Ministarstvo zaštite okoliša TK, ali da oni nisu bili upoznati s ovim procesom.
Mladen Rudež, pomoćnik federalnog ministra okoliša i turizma, tvrdi da je procedura provedena u skladu sa zakonom i direktivama EU.
"Tačno ja da smo dali saglasnost TE Tuzla, u skladu sa Planom upravljanja otpadom. Dobili smo zahtjev da se to riješi na ekološki prihvatljiv način. Azbest je definiran pravilnikom i imaju tri načina zbrinjavanja: reciklaža, termička obrada i deponiranje. Primijenjeno je deponiranje da bismo uštedjeli novac, a azbest je deponiran u sarkofage i neće doći u dodir s ljudima. Mi tvrdimo da je urađeno sve po zakonu", ističe Rudež.
Na pitanje da li je bilo ko bio neposredno prisutan i kontrolisao deponovanje azbestnih ploča, Rudež kaže da nije, ali da postoje propisi "kako to treba da se radi".
Kako nastaju odlagališta
Kako bi javnosti približili problem odlagališta iz TE Tuzla, eko-aktivisti pojašnjavaju da je na cijeloj toj regiji oko 180 hektara pod deponijama šljake i pepela. Sve one nastaju vještačkim putem, tako što se najprije pronađu doline u kojima se šljaka taloži. Postavljene brane omogućavaju da iz deponija izlazi samo onečišćena voda, a u slučaju deponije Jezero 2 ona se ulijeva u rijeku Jalu, koja se potom ulijeva u Spreču, te dalje u Dunav i Savu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.