VAŠINGTON, LONDON - Uprkos upozorenjima Bijele kuće da će Rusija "platiti cijenu" vojne intervencije u Ukrajini, zapadni analitičari ocjenjuju da su mogućnosti američkog predsjednika Baraka Obame i njegovih evropskih saveznika da "naplate" Vladimiru Putinu "ograničene".
"Njujork tajms" upozorava da "neće biti tako lako" naterati Rusiju da "plati" za ulazak na Krim. "Novija istorija pokazala je da je Rusija, kada su 'na stolu' njeni interesi, voljna da plati cijenu", primjećuje list.
I prije nego što je ruska vojska zvanično ušla na Krim, Obama je sa saradnicima razmatrao kako da odgovori, pa je predloženo otkazivanje predsjedničkog putovanja na samit u Rusiji u junu, "odlaganje u fioku" mogućeg trgovinskog sporazuma, izbacivanje Moskve iz G8, prebacivanje američkih ratnih brodova u region:
"Na meniju su bile iste akcije koje su ponuđene i predsjedniku Džordžu Bušu 2008. godine, kad je Rusija ušla u rat sa Gruzijom... a pokazalo se da su 'kratkog daha' i marginalnog efekta."
Međutim, zapaža njujorški dnevnik, Putin je već pokazao da ga cijena međunarodnog ugleda Moskve neće zaustaviti: "Pošto je upravo bio domaćin Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, mora da je shvatio da je 'bacio' sedam godina i 50 milijardi dolara u nastojanju da ispegla imidž Rusije. Očigledno je izračunao da nikakva diplomatska šteta nije teža od onoga što vidi kao ruski istorijski interes u Ukrajini, kojom je Moskva vladala do raspada Sovjetskog Saveza 1991."
Putin će sada, po provjerenom receptu, kao u Abhaziji i Južnoj Osetiji, od Krima napraviti de fakto enklavu lojalnu Moskvu, a "Njujork tajms" ističe da, s druge strane, "Bijela kuća brine da bi kriza mogla da eskalira i da će možda cijela istočna Ukrajina, u kojoj se govori ruski, pokušati da se otcjepi".
Primjećujući da je "teško vršiti pritisak na Rusiju", list podsjeća da Moskva ne mora da brine o Savjetu bezbednosti UN, u kojem ima pravo veta. "Kao glavni izvor prirodnog gasa za veći dio Evrope, Moskva ima adut kartu u odnosu na mnoge američke saveznike."
"Šta možemo da učinimo? Govorićemo o sankcijama. Govorićemo o 'crvenim linijama'. U suštini, izluđivaćemo sami sebe. A on će sve posmatrati sa strane. On zna da niko drugi ne želi rat", kaže Fiona Hil iz Brukings instituta, koja je bila jedan od vodećih obavještajnih zvaničnika SAD u Rusiji u vrijeme ulaska ruskih trupa u Gruziju.
Džejms Džefri bio je pomoćnik savjetnika za nacionalnu bezbjednost i avgusta 2008. prvi je obavjestio Džordža Buša da ruske trupe ulaze u Gruziju, a danas se sjeća kako serija diplomatskih odgovora SAD tada nije zaustavila Putina. Džefri smatra da bi Bijela kuća sada trebalo da predloži da NATO rasporedi snage na poljsko-ukrajinsku granicu, da bi "povukao liniju".
"U ovom trenutku, ništa ne možemo da učinimo da spasimo Ukrajinu. Sve što možemo da učinimo jeste da spasimo Alijansu", smatra Džefri.
Hil kaže da ruski lider sada jednostavno može da čeka jer, kaže, "vrijeme je na Putinovoj strani".
Agencija AP podsjeća da Ukrajina nije članica NATO, pa SAD i Evropa "nemaju obavezu" da je štite, a "šira međunarodna akcija kroz UN nemoguća je, jer Rusija kao stalna članica Savjeta bezbjednosti ima pravo veta".
"Bilo je teških riječi iz SAD i drugih NATO zemalja. Ali, to su prazne prijetnje. Zaista ne može mnogo da se učini da bi se uticalo na ovu situaciju", smatra ruski vojni analitičar iz Londona Kjer Gils.
"Putinovi potezi sigurno će produbiti tenzije u već problematičnim odnosima sa Obamom, koji se borio da pronađe formulu da navede ruskog lidera da promijeni svoju računicu po bezbroj pitanja", ocjenjuje AP.
Kako ocjenjuje američka agencija, napori Sjedinjenih Država da "kazne" Rusiju zbog Ukrajine "komplikuje i potreba Bijele kuće da sarađuje sa Rusijom na zaustavljanju građanskog rata u Siriji, pregovora o iranskom nuklearnom programu i prebacivanja američke vojske i opreme iz Avganistana, ruskim trasama za snabdjevanje".
"Suočavamo se sa teškim izborom da kaznimo Rusiju, praktično kažnjavajući sami sebe", kaže za AP analitičar iz Vašingtona Endrju Kačins.
Kako primjećuje, čini se da Bijela kuća ne razmatra ozbiljno vojno uključivanje SAD u Ukrajini.
Pažljivo birajući riječi u petak, Obama je izbjegao da kaže da bi destabilizacija Ukrajine predstavljala prijetnju bezbjednosti SAD. Umjesto toga, Obama je samo rekao da destabilizacija "nije u interesu Ukrajine, Rusije, niti Evrope".
AP ukazuje da ni Evropa nema puno prijedloga "kako zaustaviti ili kazniti Putina". EU se bavi sopstvenim unutrašnjim problemima i izgleda da nije spremna da u potpunosti prigrli Ukrajinu, niti da rizikuje ekonomske posljedice sukoba sa Rusijom, koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera EU, zaključuje američka agencija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.