Svi znamo za stihove "Niška banja, topla voda, za Nišlije prava zgoda". Uz taktove te pjesme mnogi su zaigrali iako nisu ljubitelji plesnog podijuma. Iste, ako ne i još popularnije stihove zaslužuje Vrnjačka Banja, banja koja liječi mnoge bolesti, a bogami i dušu.
Ovo, prije svega, turističko mjesto smješteno je na obroncima planine Goč i Zapadne Morave. Prvi veći grad je Kraljevo, koje je udaljeno oko 25 kilometara. Na dohvat ruke je i Kopaonik, na kojeg možete doći za jedan sat vožnje.
"Vrnjačka Banja" je najpoznatija srpska banja. Bogata je sa sedam mineralnih izvora: Topla voda, Slatina, Snežnik, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se prve četiri koriste za liječenje, odnosno terapije. Mineralne vode se primjenjuju kod liječenja šećernih bolesti, stanja poslije preležane zarazne žutice, hroničnog zapaljenja crijeva i želuca, bolesti žučne kese i žučnih puteva, čira u želucu i na dvanaestopalačnom crijevu, bolesti bubrežne karlice, mokraćne bešike i mokraćnih puteva i drugih bolesti. Ovo mjesto ima dugu tradiciju liječenja koja potiče čak iz doba Rimljana. Oni su, naime, od 2. do 4. vijeka izgradili lječilište "Aquae orcinae", u koje su dolazili rimski legionari i romanizovana aristokratija starosjedilaca. Ove podatke potvrđuju i otkriveni arheološki nalazi.
Moderni razvoj banjskog turizma počeo je davne 1868. godine, kada je počelo s radom Osnivačko društvo - najstarija turistička organizacija na Balkanu. Prva sezona otvorena je godinu dana kasnije. I tako je sve krenulo... Kako su se mijenjali vladari, tako se razvijala i ona. Prvi vodovod dobijaju 1892, 1905. stigla je parna mašina za proizvodnju električne energije, a pet godina kasnije začuo se huk prvog voza koji je prošao kroz željezničku stanicu u Vrnjcima. I tako iz godine u godinu, od vladara do vladara, Vrnjačka Banja je postala kraljica banjskog turizma.
U njoj je živo bez obzira koje je godišnje doba, puno je turista, prvenstveno pacijenata koji koriste pomenute mineralne vode za liječenje. Najviše ih je, kako kažu i sami Vrnjčani, ljeti kada je jek turističke sezone. Tada se, objašnjavaju, traži krevet više. Osim toga, nešto se uvijek radi i gradi, bez obzira da li je ljeto ili zima.
U to se uvjerila i grupa banjalučkih medija i predstavnika turističkih agencija, koji su zahvaljujući agenciji "Unis turs" imali studijsko putovanje u ovaj gradić. Domaćinski su ih dočekali u Specijalnoj bolnici "Merkur".
Dok smo bili u pomenutoj bolnici, u toku je bila obnova bazena, koji bi u novom ruhu trebalo da zasjaji 1. marta. Rekonstruišu se i sobe, apartmani... U spa centru "Rimski izvori" sve je pod konac. Sve se čini kako bi se gostu udovoljilo. To potvrđuje i broj ostvarenih noćenje prošle godine - bilo ih je 200.000.
"Gosti nam dolaze iz raznih krajeva sveta - iz Rusije, Velike Britanije, BiH, sa Kipra... Sve činimo kako bi oni bili zadovoljni i opet nam došli", rekao je Srđan Kožetinac iz marketinga "Merkura". Naglašava da im je najveća nagrada kada se gost ponovo vrati i dodaje da planiraju da povećaju broj gostiju iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja bivše nam države.
I u samom gradu su radovi... Obnavljaju turističke potencijale, hotele, vile, apartmane... Stari i devastirani objekti se rekonstruišu kako bi danas-sutra primili turiste. Niču i novi objekti. Ugostiteljski objekti se prosto utrkuju ko će ponuditi nešto više kako bi privukli goste jer turistička utakmica traje 24 časa na dan. Jednostavno, svi raspoloživi resursi usmjereni su ka razvoju turizma jer je to glavna grana privrede i motor razvoja. Zato Vrnjačka Banja prati svjetske trendove i uvodi inovativnosti, kako bi turistički potencijal iskoristila 100 odsto.
Vrnjčani su, inače, susretljivi ljudi, srdačni su, neposredni i radni. Svim silama trude se da iz svega izvuku maksimum i u tome, u većini slučajeva, i uspiju. Njihovo glavno šetalište Promenada je primjer toga. Na širokom šetalištu nalazi se vrabac Gočko, maskota igara bez granica, pored kojeg se turisti obavezno slikaju. Na svakom ćošku se nalaze prodavači suvenira, a glavni suveniri su pomenuti Gočko i motivi ove banje. Iz brojnih restorana se šire razni mirisi gurmanskih specijaliteta koji vas opiju, te ih jednostavno morate probati. I ne pogriješite.
Vrnjačku Banju krasi i bezbroj mostića, a najpoznatiji je most ljubavi. Naime, legenda kaže da su se prije početka Prvog svjetskog rata, ne sluteći šta slijedi, zaljubili i obećali jednom drugom učiteljica Nada i oficir Relja. Nažalost, Veliki rat počinje i oficir Relja odlazi u Grčku na ratište, gdje se zaljubljuje u prelijepu Grkinju. Raskida vjeridbu sa učiteljicom, koja zbog tuge svakim danom kopni i umire. Djevojke potresene Nadinom sudbinom, u želji da sačuvaju svoju ljubav, na katance ispisuju svoja imena i imena svojih voljenih i vezuju za ogradu mosta koji je bio i omiljeno sastajalište Nade i Relje, a ključeve simbolično bacaju u rijeku.
Svake godine na ovom mostu održava se tradicionalno takmičenje u najdužem poljupcu 14. februara, na Dan zaljubljenih. Ovogodišnji pobjednici su Ivan Maričić i Jovana Jovanović, koji su ljubili 42 minuta.
Jedan od simbola mjesta je i japanski vrt, koji se prostire na 3.000 kvadratnih metara. U sredini vrta se nalazi jezerce s ostrvom, kaskadnim vodopadom, statuom orla, mostom... Vrt je prelijepo mjesto koje svakog posjetioca ostavi bez riječi. Osim njega, mjesto se može pohvaliti i prekrasnim vrnjačkim vrtom. Njega je, osim fijakerom, moguće obići i vozićem koji je posebno popularan kod djece. On je atrakcija Vrnjačke Banje i vozi samo tokom ljeta jer je otvorenog tipa.
Ova banja ima i brojne manifestacije kojima se može pohvaliti. To su, između ostalog, Festival filmskog scenarija, muzički festival "Vrnjci" i Vrnjački karneval, koji okupi čak 200.000 ljudi. Ovaj karneval je, uz Guču i "Exit", najveća turistička manifestacija u Srbiji.
Česti gosti Vrnjačke Banje bili su i poznati iz kulturnog života kao što je velikan srpskog glumišta Dragan Nikolić, kojem su u znak zahvalnosti podigli statuu kod "Rimskog izvora". U šetnji i vožnji fijakerom u ovoj banji uživali su i Maksim Gorki, Danilo - Bata Stojković, Ivo Andrić i Desanka Maksimović, koja je, inspirisana pričom učiteljice Nade i oficira Relje, napisala jednu od svojih najljepših ljubavnih pjesama "Molitva za ljubav".
Sve je, kako smo već rekli, podređeno gostu i on je na prvom mjestu. Vrnjčani svoju misiju da gost mora biti zadovoljan ispunjavaju u potpunosti. Uvjerite se i sami.
Molitva za ljubav
Brzo kao kratkovečne cveća liske
i ova ljubav staće da se kruni i drobi:
žedan je zaborava tamni vir.
O, bože, drugi ti se mole za sreću i mir,
a ja: sačuvaj u srcu mom, zarobi,
jučerašnjeg dana nestalni pram.
Zaklopi dušu moju sad kо zlatnu
skrinju, načini je ljubavi hram.
O, duša moja ne moli sreću za se -
sve dosadašnje radosti nek se snište -
ali pobožno ona od tebe ište
da dan se ovaj od strašnog brodoloma spase.
Bez pomoći tvoje povenuće sve brzo
kao bulka u zrelome žitu i lanu.
O, bože, ne molim za sreću, za radost, za
slast.
Da bol ovaj ne umre, mene je strah;
da oganj sveti što u meni planu
ne sagori iznenadno u prah,
ne razbukti se prekonoć u strast.
Desanka Maksimović
Mineralne vode liječe
- šećernu bolest
- stanja poslije preležane zarazne žutice
- hronično zapaljenje crijeva i želuca
- bolest žučne kese i žučnih puteva
- čira u želucu i na dvanaestopalačnom crijevu
- bolest bubrežne karlice, mokraćne bešike i mokraćnih puteva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.