BANJALUKA - Naše različitosti treba da budu naše bogatstvo, a ne prepreka ka saradnji i razumi-jevanju.
To je jedan od ključnih zaključaka organizatora konferencije "Dvadeset godina Dejtonskog miro-vnog sporazuma - pogledi", koja je u subotu, u organizaciji "Nezavisnih novina" i grada Banjaluka, održana u Banjaluci.
Zaključeno je i da će u vremenu koje je pred nama biti potrebno da bh. političari i svi oni koji donose odluke ulože više napora i energiju usmjere na ciljeve oko kojih postoji ili se može postići konsenzus.
Jedino će, kako je istaknuto, na taj način građani ove zemlje osjetiti dobrobit i najveću vrijednost Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je izgradnja društva u miru.
"Dejtonski mirovni sporazum je od istorijskog značaja, jer je zaustavio rat u BiH, ponudio mogućnost trajnog mira, suživota, povratka izbjeglih i raseljenih, pronalazak nestalih, procesuiranje odgovornih, te mogućnost izgradnje države utemeljene na entitetima, pravima konstitutivnih naroda i ravnopravnosti građana", zaključeno je tokom kon-ferencije.
Takođe je naglašeno da su u proteklih 20 godina implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma i izgradnja BiH, zasnovane na pravu i Ustavu, bili izazovni i ne uvijek jednostavni.
Navedeno je da su neki značajni koraci napravljeni, a postoji trajna opredijeljenost građana i njihovih političkih predstavnika za očuvanje mira, postizanje tolerancije i suživota.
"Želja svih koji su učestvovali u zaustavljanju ratnih sukoba i održavanju mira jeste funkcionalna BiH po mjeri njenih građana. Jednostrane nametnu-te odluke, koje su kod nekih izazvale teret, su stvar prošlosti. Neke od tih odluka, umjesto da budu koraci ka boljoj BiH, postale su kamen spoticanja i nerazumijevanja", jedan je od zaključaka.
Ujedno, kako je navedeno, takve odluke su nas na-učile da je neophodno da se, prije donošenja va-žnih odluka, razgovara i postigne konsenzus, jer samo će na taj način one biti u skladu sa željama građana BiH, a njihova će implementacija doprini-jeti dobrobiti svih.
"Međusobno razumijevanje između BiH i njenih susjeda omogućiće cijeloj regiji napredak. Bez obzra na brojne izazove, stvoreni su uslovi da se regi-on usmjeri ka međusobnoj podršci i saradnji, kako bi se prevazišli međusobni problemi, ali i problemi s kojima se svaka od zemalja regiona suočava. Prosperitet regiona je i prosperitet pojedinačnih zemalja", stoji u zaključcima.
Naglašeno je i da je za dalji napredak i integracije koje BiH želi sprovesti neophodna intenzivna sara-dnja na unutrašnjem, regionalnom i međunarodnom nivou.
"Ozbiljan posao je pred nama, a njega ćemo realizovati u miru i u okviru trajnih vrijednosti izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma. Želja građana i njihovih političkih predstavnika je da nam na tom putu region i međunarodna zajednica budu konstruktivni partneri", navodi se u zaključcima.
Mirovni sporazum (poznat kao Dejtonski mirovni sporazum ili Parisko-dejtinski mirovni sporazum) je sporazumni normativni međunarodni pravni akt trajnog značaja, koji je, uz saglasnost zaraćenih strana u BiH, te potpisnica zemalja garanata, para-firan 21. novembra 1995. godine u Dejtonu (Ohajo), a potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu (Francuska).
Ovim dokumentom je precizirano ustavno i pravno uređenje BiH kao složene zemlje, sastavljene od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, te tri konstitutivna naroda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
