Kuća i vrt

Ukrasno bilje: Japanski javor

Ukrasno bilje: Japanski javor
Ukrasno bilje: Japanski javor

Japanski javor (acer palmatum) kao biljna kultura i nije tako mladog porijekla, koliko kratko uživa zasluženu popularnost.

Prve sorte razvijene su u Japanu, Kini, Koreji i drugim blisko istočnim zemljama još oko 1785. godine. U prirodi dostiže visinu i do šest metara, dok većina baštenskih i saksijskih sorti dostiže visinu od 0,6 do tri metra. Krošnja se razvija podjednako u širinu, pa više nalikuju polugrmovima. Osnovnu podjelu u tom carstvu čine grupa crvenolisnih javora i grupa zelenolisnih javora. Uz ove dvije osnovne nijanse među japanskim javorima nalaze se i šarenolisni varijateti, baš kao i različite nijanse crvenih i zelenih tonova.

Oblik lista varira im od tipičnog oblika lista javora do duboko urezanih, perastih listova. Biljka cvjeta tokom maja. Međutim, cvijet nije naročito ugledan, tako da neće izazvati neko divljenje. Cvijet je purpurne boje i pojavljuje se uvijek prije nego što lišće istjera.

Ova vrsta dosta je osjetljiva, te izbor lokacije za njenu sadnju varira zavisno od klime. Zahtijeva vlažno, ali ne premokro tlo s dosta humusa. U područjima s vrućim ljetima treba ga posaditi na blago zasjenjeno mjesto, dok će u kontinentalnim krajevima preferirati potpuno sunce, eventualno blagu sjenu. Optimalno je mlade sadnice zalivati češće, dok starija stabla traže veću pažnju u izrazito sušnim uslovima. Veoma je osjetljiv na zagađenja iz vazduha ili od pesticida, pa je potreban oprez. Ukoliko ga sadimo u bašti, mora biti zaštićen od jakog vjetra.

Japanski javor biljka je sporog rasta, a patuljaste vrste možete posaditi i u veliku saksiju. Ukoliko ste se odlučili za sadnju na otvorenoj površini, najbolje je to učiniti u proljeće kada prođu opasnosti od kasnih proljećnih mrazeva. Da bi biljka zadržala uspravan oblik, obavezno postavite i potporanj. Kako biljka raste, provjerite vezivo kako se ne bi urezalo u deblo. Imajte na umu da javori rano listaju, a ova vrsta posebno je osjetljiva na kasnoproljećne mrazove. Biljku treba prihraniti jednom godišnje u vrijeme listanja, po mogućnosti nekim sporoodpuštajućim gnojivom koje treba unijeti u tlo.

Za vrijeme mirovanja potrebno je ukloniti suve i oštećene grane. Pošto dobro podnosi rez i lako se oblikuje, možete ga češće orezati kako biste postigli željenu visinu i oblik. Razmnožava se sjemenom i reznicama. Pošto se uglavnom koriste hibridi, biljke dobijene iz sjemena neće nalikovati u potpunosti majčinskoj biljci, te je najbolje sadnice nabaviti u rasadnicima.

Osim kao lončanica, ova je biljka zbog sporog rasta pogodna za sadnju u kamenjare. Može se saditi kao soliterna biljka ili u grupama koje izgledaju atraktivno ukoliko se posade kultivari s različitom bojama listova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije