Miris koji je nježan, ali ženstven i lako pamtljiv, sasvim sigurno je miris lopoča (lat. Nymphaea). Poznat je i pod imenom lotus, a u prirodi se najčešće pojavljuje u tri boje - bijeloj, ružičastoj i plavoj.
Ono što je jako zanimljivo kod lopoča jeste da je jedan od rijetkih cvjetova koji raste u vodenom, najčešće močvarnom području. Dok se njegovo korijenje nalazi duboko u mulju, duga stabljika napreduje prema svjetlosti, pa široki zeleni listovi i krupni cvjetovi bujaju na samoj površini vode. Zanimljivo je da će lopoč otvoriti svoj cvijet samo kad je dan sunčan, a ako se ubere, zatvori se i više ne otvara svoje latice.
Ova biljka izgledom i veličinom svojih cvjetova najsličnija je lokvanju. Od ostalih biljaka, više liči grmovima i drveću nego cvijeću, što se najvjerovatnije pripisuje razgranatom korijenju i stabljici s granama.
Zanimljivo je da se cvijet lopoča otvara danju, dok se noću zatvori i potone u vodu. Ova biljka ima deblje stabljike, te može narasti do pet metara u širinu.
Bogata simbolika: U hinduističkoj tradiciji lopoč se veže s božanskom ljepotom i čistoćom, kao i s plodnošću, blagostanjem, znanjem i prosvjetljenjem. Širenje njegovih cvjetova podsjeća na širenje duše, a često se božanstva prikazuju kako sjede na cvijetu lopoča.
Slično je i u Budizmu, gdje lopoč simbolizuje čistoću tijela i uma. Buda je prikazan kako sjedi na velikom listu ili cvijetu, ili kako korača, a na mjestu gdje mu je noga dodirnula tlo, rastu upravo lopoči. U Nju Delhiju je čak izgrađen Lotus -hram. U Kini je ova vodena biljka simbol elegancije, često korištena u poeziji. U Egiptu simboliše sunce, stvaranje i ponovno rođenje.
U današnje doba moderne civilizacije lopoč možemo naći na nakitu: kao privjesak na ogrlicama i narukvicama ili kao motiv na prstenju. Mnogo je tražen i kao ukras na tijelu - u obliku tetovaže, bilo sam ili u kombinaciji s nekim dalekoistočnim božanstvom.
Poznat je i položaj lopoča u meditativnoj jogi, koja postaje sve popularnija. Tijelo ima položaj sličan lopoču, po čemu je i dobio ime. Osim toga, lopoč i lokvanj su veoma popularne dekorativne biljke u savremenim vodenim vrtovima. Svojim prekrasnim cvjetovima ukrašavaju mala vještačka jezera, bare i ribnjake, te pružaju osjećaj spokoja i opuštanja tijela i duha.
Sadnja
Lopoč možete uzgajati i u velikoj posudi, koju morate staviti na sunčano mjesto. Za sadnju vam je potrebna sadna mješavina koja treba biti u omjeru - dio ilovače, dio komposta i dio krupnog pijeska.
Na dno posude koja može biti od plastike, drveta ili lima stavite sloj od desetak centimetara sadne mješavine, položite podanak lopoča, prekrijte ga s još pet do sedam centimetara sadne mješavine i na to dodajte još sloj od dva do tri centimetra šljunka. Nakon toga napunite posudu vodom. Vodu koja će isparavati morate redovno nadolijevati, jer ako je mali razmak između korijena i površine vode, stvara se puno listova, a time ne dopire svjetlo, pa ne može napraviti cvijet.
Lopoč cvate od sredine proljeća do početka jeseni. U kasnu jesen odrežite listove, bacite vodu, prekrijte dno i sklonite posudu u podrum, garažu ili na neko drugo zaštićeno mjesto. Kad se uzgaja u jezercu potrebno je samo odrezati listove, ali ne treba vaditi podanak. Razmnožava se diobom podanka u proljeće, ali tek nakon treće godine, kad ojača.
Uzgoj: Lopočima je potrebno nekoliko sati sunčanog vremena dnevno, pa ih treba uzgajati na otvorenoj sunčanoj strani bazena. Ako nemaju dovoljno sunčane svjetlosti, rađaće više listova na račun cvjetova. Lopoči vole mirnu vodu, stoga ih treba smjestiti podalje od vodopada ili slapa. Osjetljive tropske vrste uglavnom rastu znatno brže od otpornih, te zahtijevaju vrlo mnogo svjetlosti, obilno prihranjivanje i toplu vodu, čija temperatura ne smije biti niža od 20 stepeni Celzijusovih.
Osim lijepog izgleda, lopoči održavaju vodu čistom, jer njihovi veliki listovi prave sjenu i time sprečavaju razvoj i rast algi.
Za vrijeme vrućina prskajte površine listova vodom, jer ćete na taj način otjerati insekte, poput lisnih buva i vaši. U krajevima sa zimskim mrazovima izvadite gomolje tropskih vrsta lopoča i spremite ih u mokri pijesak, te držite na temperaturi od pet do sedam stepeni Celzijusovih.
Upotreba u kulinarstvu
Cvijet, sjeme, mlado lišće i korijenje su jestivi i zato se koriste u tradicionalnoj kuhinji azijskih zemalja, poput Kine, Indije, Koreje, Japana i Pakistana. Mogu se jesti sirovi, ali obično se koriste kao kuvano povrće, za supe, biljne čajeve, te kao suvo voće, pa čak i kao slatkiš, najčešće uz puding od riže. Osim toga, plavi lopoč sadrži nuciferin, hipnotički sastojak, koji izaziva halucinacije kada se pomiješa s vinom.
Boje
Boje ovog prekrasnog cvijeta kreću se u paleti pastelnih nijansi: snježnobijela, žuta, ružičasta, jarkoljubičasta, pa čak i plava. Cvijet se razvija iz sjemena, a dob najstarijeg pronađenog je otprilike 1.300 godina.
Tajanstveni lopoč ima bogatu simboliku, koja varira od jedne kulture do druge. Najzanimljivije je da asocira na čistoću i neokaljanost, jer iako raste iz mulja močvare, probija se kroz vodu i dopire do svjetla, gdje pokazuje svoj prekrasan cvijet.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
