BANJALUKA - Republika Srpska je u prvih sedam mjeseci 2025. godine ostvarila robnu razmjenu sa inostranstvom vrijednu 7,47 milijardi KM, uz rast izvoza od 7,3 odsto i spoljnotrgovinski deficit od 1,26 milijardi KM. Podaci pokazuju da izvoz raste brže od uvoza, ali trgovinski minus i dalje ostaje značajan.
Šta treba da znate:
- Robna razmjena dostigla je 7,47 milijardi KM.
- Izvoz je porastao 7,3%, a uvoz 3,6% u odnosu na prošlu godinu.
- Deficit iznosi 1,26 milijardi KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od 71%.
- Stručnjak objašnjava zašto rast izvoza još nije dovoljan za dugoročni razvoj.
Šta pokazuju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni?
U periodu januar - jul 2025. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 7,47 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosilo 3,10 milijardi KM, a na uvoz 4,37 milijardi KM, piše u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.
"Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar - jul 2025. godine iznosio je 1,26 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 71%", stoji u podacima.
Dalje se navodi da je izvoz u periodu januar - jul 2025. godine povećan za 7,3% u odnosu na period januar - jul 2024. godine, dok je uvoz povećan za 3,6%.
Koji proizvodi dominiraju u uvozu i izvozu?
Kada su u pitanju uvoz i izvoz prema ekonomskoj namjeni, u Srpsku je za sedam mjeseci ove godine najviše došlo intermedijarnih proizvoda, osim energije, za iznos od 1,51 milijardu KM.
Slijedi uvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju u iznosu od 1,3 milijarde KM, pa kapitalnih proizvoda u vrijednosti od oko 770 miliona KM.
Sa druge strane, najviše smo plasirali takođe intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 1,24 milijarde KM, pa netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 708 miliona KM, te kapitalnih proizvoda za 473 miliona KM.
Sa kojim državama Republika Srpska najviše trguje?
Kada su u pitanju države, najviše proizvoda Republika Srpska je plasirala Hrvatskoj, i to za 555 miliona KM, pa Srbiji za 518 miliona KM, te Sloveniji za 336 miliona KM.
Najviše proizvoda je uvezeno iz Srbije za 782 miliona KM, pa Italije za 615 miliona KM i Kine za 424 miliona KM.
Šta kažu ekonomisti o ovim rezultatima?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da ovi pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene ukazuju na pozitivne efekte kretanja na našim ključnim izvoznim tržištima i važni su za održavanje postojeće privredne strukture.
"Za više optimizma bi nam trebali podaci o strukturi izvoza koji bi sugerisali da se mijenja tehnološka intenzivnost našeg izvoza", smatra Mlinarević.
Pročitajte još:
Republika Srpska najviše izvozila u Hrvatsku, a uvozila iz Srbije
On je mišljenja da bi sa povećanom dodanom vrijednošću našeg izvoza došlo do rasta investicija po osnovu reinvestiranja dobiti i zarada bez toga da ovo negativno utiče na profitabilnost proizvodnje.
"Za ovakve željene strukturne promjene nužno je formulisati vlastitu inovacionu politiku koja bi pomogla u podizanju produktivnosti postojeće proizvodnje i privlačenju stranih investicija sa većom dodanom vrijednosti. Do tada, u kratkom roku nas mogu radovati ovakvi podaci, jer ukazuju na stepen valorizacije tekuće proizvodne baze", zaključio je Mlinarević.